Hilijazam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hilijazam (ili milenarizam) je vera u skori dolazak Hristovog zemaljskog hiljadugodišnjeg carstva.

Hilijazam je učenje da će Hristovom drugom dolasku prethoditi hiljadugodišnje carstvo pravednika na zemlji. Ideja carstvovanja naroda Božijeg na zemlji potiče iz judaizma, naročito iz teškog perioda rimske vlasti. Jevreji su hilijazam uneli u hrišćanstvo. Poznati hilijasta iz apostolskog doba je Kerint. Hilijazam je u hrišćanstvu u početku prihvatan čak i od strane Otaca Crkve. Razlog su bila, verovatno, mnoga gonjenja hrišćana u prva četiri veka. Glavno mesto na koje se hilijasti pozivaju jeste Jovanovo otkrovenje (20,1-8)., gde se kaže da će Satana biti svezan na hiljadu godina, a da će mučenici za Hrista oživeti i carovati sa njim hiljadu godina. Nakon toga će opet biti pušten da vara narod (Otk.Jov.20.8)

Sa prestankom gonjenja, iščezava i hilijazam. Oci u čijim učenjima ima hilijastičkih elemenata: Papije Jerapoljski, Justin Filosof, Irinej Lionski, Tertulijan, Ipolit Rimski, Laktancije. Protiv hilijazma naročito su pisali prezviter Gaj i Dionisije Aleksandrijski. Hilijastičke ideje se javljaju i kasnije, npr. kada su krstaši 1099. osvojili Jerusalim, zatim u Reformaciji u 16. veku itd. Današnje hilijastičke verske grupe su: mormoni, anabaptisti, adventisti i dr.