Хоја

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

hoja, voštani cvet
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Hoya carnosa

Hoja ili voštani cvet (lat. Hoya carnosa) je višegodišnja vrsta biljaka iz istoimenog roda (Hoya), koja se često uzgaja kao sobna biljka. Naziv je dobila po Englezu Tomasu Hoju, glavnom baštovanu vojvode Nortamberlenda u Sion Hausu u Midleseksu, krajem 18. veka. Zbog svog voštanog izgleda u narodu je poprimila naziv voštani cvet. Voštani cvet karakterističan je po zvezdastim belim cvetovima sa crvenom sredinom. U prirodi raste duž druge biljke, što je uobičajno za penjačice.

Opis biljke[uredi | uredi izvor]

Hoya carnosa je jedna od najraspostranjenijih vrsta roda. Rastu duž stabala drugih biljaka, a u kućnom gajenju često se priljubljuje za zid bez veštaškog podupirača. Može da dostigne visinu od preko 120 cm i širinu od 50 cm. Prepoznatljiva je po mesnim jajolikim listovima dužine oko 5 cm i širine 2,5 cm. Zvezdoliki cvetovi su najčešće u cvastima od po 15 cvetova. Latice su boje mesa sa crvenom sredinom. Kod odraslih biljki, česti su i bezlisni izdanci koji mogu i da narastu preko 50 cm.

Hoja najčešće cveta tokom celog leta. U prirodnom staništu glavno cvetanje je u junu, a ponekad sledi drugo u septembru. Ima slab, ali specifičan miris. Iz cvetova curi medolika tečnost.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Gaji se kao ukrasna biljka. Nije poznata po lekovitosti, a ne pripada ni krmnom bilju jer je otrovna za stoku.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]