Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini
| Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini | |
|---|---|
| Skraćenica | HNVBiH |
| Datum osnivanja | 6. februar 1994. |
| Tip | Nevladina organizacija Civilna organizacija |
| Lokacija |  Bosna i Hercegovina |
| Sedište | Sarajevo |
| Službeni jezici | hrvatski |
| Predsednik | Marinko Pejić |
Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (hrv. Hrvatsko narodno vijeće BiH), ili samo HNVBiH (hrv. HNV BiH), jeste nevladina i građanska organizacija bosanskohercegovačkih Hrvata sa sjedištem u Sarajevu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pozadina[uredi | uredi izvor]
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine je osvojila 15% glasova na opštim izborima u BiH održavnim 1990. godine na osnovu hrvatske nacionalističke platforme (sa Hrvatima koji su čili 17% biračkog tijela, HDZ je stekao ubjedljivu većinu hrvatskih glasova) i osvojila je većinu ili relativnu većinu u pretežnog hrvatskim opštinama. Te opštine su kasnije proglašene teritorijom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i većina Hrvata se povukla iz pretežnog muslimanske vlade u Sarajevu. Oružane snage Herceg-Bosne su od tada do početka 1994. godine bile u sukobu sa muslimanskom Armijom Republike Bosne i Hercegovine.
Sarajevska inicijativa[uredi | uredi izvor]
U februaru 1994. godine Hrvatsko narodno vijeće u BiH je osnovano uz podršku hrvatskog člana predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg Hrvatske seljačke stranke Ive Komšića. On je okupio hrvatske političare i intelektualce u BiH, kao što su Ivan Lovrenović, nekoliko pripadnika katoličkog klira (mjesni franački fratri i sarajevski nadbiskup),[1] koji su se usprotivili HDZ politici i stvaranju hrvatskog entiteta u BiH 1992, Herceg-Bosne, nazivajući to „neodgovornim”.[2]
Okupili su se u Sarajevu na Saboru Hrvata Bosne i Hercegovine u organizaciji koordinacije instuticija i društva bosanskohercegovačkih Hrvata. U deklaraciji Sabora su pozvali na kraj rata i pomirenje Muslimana i Hrvata, predlažući federalizaciju zemlje podjelom na kantone. To je bio odgovor na koncept BiH organizovane u tri etničke federalne jedinice (muslimanske, srpske i hrvatske), prijedlog o kome je raspravljala međunarodno zajednica na mirovnim pregovorima u Ženevi u to vrijeme. Koncept Deklaracije je postao međunarodni, a naročito američka podrška je utrla put do Vašingtonskog sporazuma u martu 1994. godine, kojim je stvorena Muslimansko-hrvatska federacija, sačinjena od 10 kantona,[3][4][5][6] a čime je završen Muslimansko-hrvatski rat.
Politički položaj[uredi | uredi izvor]
Nakon osnivanja Hrvatsko narodno vijeće u BiH je postavilo sljedeće principe:[2]
- hrvatski vitalni interes je državna cjelovitost BiH;
- prestanak svih ratnih djelovanja;
- osiguravanje kontinuiteta državotvornosti sva tri naroda i njihova jednakopravnost u BiH;
- odbacivanje svakog rješenja krize u BiH koje sankcioniše etničke progone i omogućuje nastavak etničkog čišćenja;
- zahtjeva se povratak svih prognanih i izbjeglih u njihove domove;
- predlaže se federalno uređenje BiH na kantonalnoj osnovi.
Poslije završetka rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, HNVBiH je nastavila da djeluje kao nevladina organizacija koja se suprostravljala prijedlozima za stvaranje većinski hrvatske federalne jedinice u BiH.[7][8] Usko sarađuje sa Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva.
Značajni članovi[uredi | uredi izvor]
- Ivo Komšić
- Ivan Lovrenović
- fra Luka Markešić (1937—2014)
- Ivan Markešić
- Marijo Pejić (1977—2021)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Woodward, Susan L. (1995). Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution after the Cold War (na jeziku: engleski). Brookings Institution Press. str. 522, f63. ISBN 978-0-8157-2295-3. Pristupljeno 01. 11. 2018.
- ^ a b „O nama”. hnv.ba (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 12. 08. 2018. g. Pristupljeno 31. 10. 2018.
- ^ Eriksson, Mikael; Kostić, Roland (2013). „American nation-building and the making of 'Bosnia”. Mediation and Liberal Peacebuilding: Peace from the Ashes of War? (na jeziku: engleski). Routledge. str. 27. ISBN 9781136189166.
- ^ Goldstein, Ivo (1999). Croatia: A History (na jeziku: engleski). McGill-Queen's Press - MQUP. str. 248. ISBN 9780773520172. Pristupljeno 01. 11. 2018.
- ^ Pejanovic, Mirko (2004). Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb (na jeziku: engleski). Purdue University Press. str. 122. ISBN 9781557533593.
- ^ „Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine | Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 01. 11. 2018.
- ^ „Hrvatsko narodno vijeće se zalaže za federalizaciju cijele BiH, a ne samo jednog dijela (FOTO)”. Klix.ba (na jeziku: bošnjački). 11. 03. 2017. Pristupljeno 01. 11. 2018.
- ^ „HNV je protiv hrvatskog entiteta u BiH”. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpskohrvatski). Pristupljeno 01. 11. 2018.
