Humska čuka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Humska čuka, kod sela Hum, severozapadno od Niša, predstavlja arheološko nalazište, sa ostacima praistorijskog naselja. Humska čuka je od 1949. godine stavljena pod zaštitu države, dok 1979. godine lokalitet, odlukom Skupštine Srbije, biva proglašen za kulturno dobro od velikog značaja.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Humska čuka se prvi put postavlja na mapu arheoloških nalazišta, kada profesor sa Harvardskog univerziteta Vladimir Fjuks 1933. godine, svojim učešćem u arheološkim iskopavanjima u Starčevu, kod Pančeva, vrši rekognosticiranja u Srbiji, gde posećuje i Hum. U izveštaju profesora Fjuksa se navodi da je arheološko nalazište Velika humska čuka pripadala neolitu. Tada ovde i dr. Miodrag Gabić vrši svoja iskopavanja, a pronađeni materijal biva smešten u Narodni muzej, bez svoje publikacije.

Humska čuka, kao praistorijsko naselje, zajedno sa praistorijskim naseljem na Bubnju, predstavljaju Bubanjsko-humsku grupu prelaznog perioda, iz kamenog u metalno doba. Sama pozicija lokaliteta, uzvišenje, prirodno utvrđenje, ukazivala je da se sa nje lako kontrolisala Niška kotlina, sve od Sićevačke klisure na istoku, pa do ulaza u Leskovačku kotlinu na zapadu. Arheološko nalazište je od 1949. pod zaštitom države, a 1979. je proglašeno za kulturno dobro od velike vrednosti. Arheološka iskopavanja se vrše pod organizacijom Narodnog muzeja u Nišu, Arheološkog instituta u Beogradu i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Humska čuka je smeštena na nepristupačnom položaju, naime ona leži na na kamenom uzvišenju, između dva potoka i sa tri strane je oivičena veoma strmim padinama.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Borislav Andrejević, Spomenici Niša - Zaštićena kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja, drugo izdanje, Prosveta Niš, ISBN 86-7455-494-6

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • M. i D. Garašanin:Arheološka nalazišta u Srbiji, Beograd 1951
  • Borislav Andrejević, Spomenici Niša - Zaštićena kulturna dobra od izuzetnog i od velikog značaja, drugo izdanje, Prosveta Niš, ISBN 86-7455-494-6

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]