Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Velikom Kruševu
Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Velikom Kruševu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Veliko Kruševo |
Opština | Opština Klina |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 14./15. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije |
Crkva Vavedenja Presvete Bogorodice je delimično oskrnavljena crkva u Velikom Kruševu, na Kosovu i Metohiji. Pripada Eparhiji raško-prizrenskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkvu je po predanju podigla sestra Stefana Dečanskog.
U Bogorodičinoj crkvi u selu Kruševu bio je očuvan deo nadgrobne, kamene ploče sa urezanim tekstom. Tekst je u 6 redova, pisan krupnim ustavnim slovima. Rezanje je izvedeno sigurno. Oko teksta izvedena je široka bordura a iznad teksta su urezane dve rozete. Ploča pripada drugoj polovini 14. veka i predstavlja važan istorijski i epigrafski spomenik. Mermerna nadgrobna ploča sadržo natpis rabe Marene , odnosno, Negoslave, majke Kneza Vojislava i Kesara Vojihne , čija je unuka poznata monahinja Jefimija. U natpisu stoji: Trećeg dana meseca septembra predstavi se raba (božija) Marena, zvana Negoslava, mati Vojislava i Vojihne i ovde je njen večni grob i spomen. Stanovnici Velikog Kruševa i susednog sela Berkova su na temeljima stare crkve podigli novu 1980/1981. godine. Na starom groblju oko crkve nalazi se nekoliko nadgrobnih krstova među kojima je na jednom urezan stilizovani dopojasni lik žene sa obnaženim grudima.
Osnov za upis u registar spomenika kulture[uredi | uredi izvor]
Rešenje Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture AKMO u Prištini, br. 243 od 1958. godine Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih retkosti (Sl. glasnik NRS br. 54/48).
Razaranje crkve 1999. godine[uredi | uredi izvor]
Po dolasku italijanskih snaga KFOR-a, crkva je provaljena je i obesvećena, a zatim delimično spaljena od strane albanskih ekstremista.[1] U prethodnom periodu crkva je delimično obnovljena.