Crkva Svetog arhangela Gavrila u Ivandi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog arhangela Gavrila
Osnovni podaci
Statusistorijski spomenik
Tippravoslavni crkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaTemišvarska
Osnivanje1852.
PosvećenSveti arhangel Gavrilo
Arhitektura
StilBarokni
Lokacija
MestoIvanda
Država Rumunija
Koordinate45° 33′ 56.88″ N 20° 56′ 30.12″ E / 45.5658000° S; 20.9417000° I / 45.5658000; 20.9417000
Crkva Svetog arhangela Gavrila na karti Rumunije
Crkva Svetog arhangela Gavrila
Crkva Svetog arhangela Gavrila
Crkva Svetog arhangela Gavrila na karti Rumunije

Crkva Svetog arhangela Gavrila je pravoslavna crkva u mestu Ivanda, županija Timiš, Rumunija. Pripada Eparhiji temišvarskoj Srpske pravoslavne crkve. Predstavlja istorijski spomenik Rumunije.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ivanda se u zapisima prvi put pominje 1333. godine, i da je tada imala mesnog sveštenika. Kad su pećki kaluđeri sakupljali milostinju u Ivandi 1660. godine, zabeležili su nekog Nikolu popovog, a 1767. dva sveštenika, obojica lokalni meštani. Sadašnja crkva sazidana je 1852. od pečene cigle, toranj 1913. godine. Spolja ima oblik lađe, unutra oblik krsta, lučnu oltarsku apsidu i toranj. Odlikuje se upadljivom zapadnom fasadom, ukrašenom sa četiri masivna stuba, koji joj daju izraz stabilnosti i otmenosti zbog čega se svrstva među lepše primerke crkvene arhitekture 19. veka u Banatu. U tornju se nalaze četiri zvona. Prema verovanju meštana, zvonima se mogu rasterivati olujni oblaci.[2] Crkvene knjige su uglavnom iz 18. i 19. veka. Na zapadnoj fasadi je postavljena spomen-ploča sa imenima lokalnih Srba stradalih u Prvom svetskom ratu.[3]

Ikonostas[uredi | uredi izvor]

Na starom ikonostasu iz 18. veka je radio Šerban Popović, dok je Stefan Popović bio autor pojedinačnih ikona. Eugen Špang iz Temišvara, oslikao je ikonostas 1897. po želji i trošku Adama i Tece Perinca, dvojice vodećih domaćina u Ivandi.[2] Prikazane su u soklu četiri biblijske scene, na carskim dverima Blagovesti, na bočnim Sveti arhiđakon Stefan, odnosno Sveti Georgije, iznad carskih dveri Tajna večera, iznad bočnih Ulazak u Jerusalim i Susret Marije i Jelisavete, prestone ikone Sveti Nikola, Bogorodica, Spasitelj i Preteča, praznične ikone Rođenje, Krštenje, Vaskrsenje, Vaznesenje Hristovo, Silazak Svetog Duha i Preobraženje, u luku tematski sklop Raspeća i bočno sa obe strane apostoli.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]