Crkvice (Zenica)
Crkvice (nepravilno Crkvica)[1][2][3] gradsko su naselje u naseljenom mjestu Zenica (FBiH, BiH).
Geografija[uredi | uredi izvor]
Prostire se između rijeke Bosne, Kamberovića polja i Babine Rijeke. Duguljasto naselje na sjeveru završava Gradskim grobljem „Crkvice”. Nedaleko je i Kantonalna bolnica Zenica, staro Kužno groblje i fudbalski (uglavnom trening) centar Saveza.
Istorija[uredi | uredi izvor]
 | Primjeri i perspektive u ovom odjeljku možda ne predstavljaju svjetski pogled na temu. |
Osmanlska okupacija bilo je katastrofalno doba za katoličanstvo i katoličke Hrvate. Katolički Hrvati su zbog nasilnog i interesnog prevjeravanja (većinom na islam i pravoslavlje), ubistava, izbjeglištva i protjerivanja potpuno nestali iz ovih prostora. Biskup Marijan Maravić u izvješću iz 1650. godine ne navodi niti jednu katoličku porodicu u Zenici. Mnogi Hrvati su zbog političke situacije i progona pobjegli u južnu hrvatsku zemlju Dalmaciju.[4]
Velika epidemija kuge izbila je koncem 18. vijeka u Dalmaciji. Uz to je takođe u tim krajevima vladala neimaština pa je uslijedilo veliko povratno doseljavanje katoličkih Hrvata iz Dalmacije u plodnu srednju Bosnu. Većinom su se naselili u krajevima oko Travnika i Zenice. U Zenicu je tada doselilo stotinjak porodica iz Dalmacije. Doseljenici su u jednu ruku povratnici, jer su to bili potomci onih iseljenika koji su prethodno zbog političke situacije i progona bili odselili u Dalmaciju.[4]
Doseljene povratničke porodice Hrvata kupovale su plodnu zemlju od osiromašenog i ekonomski pasivnog turskog stanovništva. Ovi doseljeni povratnici potomci Hrvata bili su preduzetniji od domicilnog stanovništva. Zbog ekonomskog stanja iz Dalmacije doseljenih potomaka prognanih katoličkih Hrvata i naglog brojčanog porasta grada Zenice, Zenicu se nazivalo Malom Dalmacijom.[4]
Zbog naglog porasta broja katolika javila se potreba i za redovnom pastorizacijom u Zeničkom kraju.[4] Župa Zenica nastala je odvajanjem od Gučogorske župe 1836. godine kao mjesna kapelanija i od tada se vode matične knjige. Prvotno sijelo župe bilo je u izrazito hrvatskom katoličkom selu Crkvicama.[5] Do 1840. godine kapelanija Zenica potpadala je pod župu Dolac. Osnivanjem samostalne župe u Gučoj Gori, zenička kapelanija je pripala Gučogorskoj župi. Zenica je župom formalno proglašena 1858. godine, a sjedište je bilo u Crkvicama sve do 1870. godine.[4] Crkvice su 1876. godine postala nezavisna župa.[5] Godine 1894. crkva je bila drvena. Današnju Crkvu Bezgrešnog Začeća BDM мјештани су подигли 1914. године.
Референце[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zeničanima rođenim 1958.-1964.”. arhiva.zenicablog.com. Приступљено 28. 2. 2020.
- ^ „AMBULANTA CRKVICE” Архивирано на сајту Wayback Machine (28. фебруар 2020). dzz.ba. Приступљено 28. 2. 2020. »Ambulanta porodične medicine Crkvice smještena je u zgradi, u ul. Crkvice br. 33...« в. такође прву слику на линку са званичном таблом јавне установе
- ^ „Policijska stanica Crkvice”. mupzdk.gov.ba. Приступљено 28. 2. 2020.
- ^ а б в г д Župa Svetog Josipa - Zenica Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019) KRATKA POVIJEST ŽUPE Sv. JOSIPA, ZENICA
- ^ а б Bosna Srebrena Архивирано на сајту Wayback Machine (25. април 2019). Samostansko područje Guča Gora: Zenica – župa sv. Ilije proroka
