Četvrti svet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Četvrti svet je produžetak modela tri sveta, koji se odnosi na:

  1. Podpopulacije socijalno isključene iz globalnog društva, kao što su ljudi bez kontakta sa civilizacijom;
  2. Lovci-sakupljači, nomadski, pastirski i neki narodi koji se bave poljoprivredom koji žive izvan modernih industrijskih normi.[1]
  3. Podpopulacije koje postoje u zemlji Prvog sveta, ali sa životnim standardom onih iz Trećeg sveta.

Termin se ne koristi uobičajeno. „Četvrti svet“ je takođe korišćen za označavanje drugih delova sveta u odnosu na model tri sveta.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Četvrti svet prati klasifikaciju statusa u Prvom svetu, Drugom svetu i Trećem svetu; međutim, za razliku od prethodnih kategorija, Četvrti svet nije prostorno omeđen i obično se koristi za označavanja koja se ne preslikavaju na državljanstvo u određenoj nacionalnoj državi. Može da označava nacije bez suverene države, naglašavajući uočeno nepriznavanje i isključenje etnički i verski definisanih naroda iz političko-ekonomskog svetskog sistema, kao što su grupe Prvih nacija širom Severne, Centralne i Južne Amerike. Španski sociolog Manuel Kastels sa škole za komunikacije Anenberg Univerziteta Južne Kalifornije je uveliko koristio termin četvrti svet.[2][3]

Poreklo termina[uredi | uredi izvor]

Termin je 1969. osmislio sveštenik Džozef Vrezinski kada je dobrotvornu organizaciju koju je osnovao 1957. sa porodicama iz divljih naselja grada Noazi le Gran (Francuska) u ATD Quart Monde.

Termin je 1970-ih reciklirao Mbuto Milando, prvi sekretar Visoke komisije Tanzanije, u razgovoru sa Džordžom Manuelom naveo: „Kada domorodački narodi dođu na svoje, na osnovu sopstvenih kultura i tradicija, to će biti Četvrti svet.[4][5]

Od objavljivanja Manuelove knjige The Fourth World: An Indian Reality (1974), termin Četvrti svet postao je sinonim za nacije bez države, siromašne i marginalne nacije.[6] Od 1979. godine, istraživački centri kao što je Centar za svetske domorodačke studije koriste ovaj termin u definisanju odnosa između drevnih, plemenskih i neindustrijskih nacija i modernih industrijalizovanih nacionalnih država.[7] Sa Deklaracijom UN o pravima autohtonih naroda iz 2007. godine, komunikacija i organizovanje među narodima Četvrtog sveta ubrzani su u obliku međunarodnih ugovora između aboridžinskih nacija u svrhu trgovine, putovanja i bezbednosti.[8] U indijskom levičarskom pokretu, ideje dr Paramesvarana o četvrtom svetu izazvale su široke debate, koje su na kraju dovele do njegovog izbacivanja iz Komunističke partije Indije 2004. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „International day of the world's indigenous people”. Asian Center for the Progress of Peoples. Arhivirano iz originala 4. 12. 2008. g. 
  2. ^ Castells, Manuel (2000). „32: The Rise of the Fourth World” (PDF). Ur.: Held, David; McGrew, Andy. The Global Transformations Reader: An Introduction to the Globalization Debate. Cambridge: Polity Press. str. 348—354. ISBN 978-0745631356. Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2022. g. 
  3. ^ Castells, Manuel (29. 1. 2010). „2: The Rise of the Fourth World: Informational Capitalism, Poverty, and Social Exclusion”. Ur.: Castells, Manuel. End of Millennium. 3 (Second izd.). ISBN 9781405196888. doi:10.1002/9781444323436.ch2. 
  4. ^ Hall, Tony (2003). The American Empire and the Fourth World: The bowl with one spoon. McGill-Queen's native and northern series, 34. Montreal; Ithaca: McGill-Queen's University Press. str. 238. ISBN 0-7735-3006-1. ISBN 9780773530065. 
  5. ^ McFarlane, Peter (1993). Brotherhood to nationhood: George Manuel and the making of the modern Indian movement. Toronto: Between the Lines. str. 160. ISBN 0-921284-67-5. ISBN 9780921284673. 
  6. ^ Griggs, Richard. „The breakdown of states”. Center for World Indigenous Studies. 
  7. ^ Ryser, Rudolph C. (septembar 1993). „Toward the coexistence of nations and states”. Center for World Indigenous Studies. Arhivirano iz originala 25. 7. 2008. g. Pristupljeno 1. 2. 2008. 
  8. ^ Cloud, Redwing (10. 8. 2007). „United League of Indigenous Nations formed”. Indian Country Today. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]