Pređi na sadržaj

Čuvari Hristovog groba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čuvari Hristovog groba predstavljaju nosioce srpskog običaja čuvanja Hristovog groba iz oblasti grada Vrlike, koji se nalazi u sjevernoj Dalmaciji. Tradicionalno se održava svake godine poslije uskršnje liturgije u srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole u Vrlici.

Običaj Čuvanja Hristovog groba uvršten je u Registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.[1]

Tradicija i istorija[uredi | uredi izvor]

Tvrđava Prozor iznad grada Vrlike, crkva Svetog Nikole se nalazi sa desne strane

Crkva Svetog Nikole je osnovana 1618. godine. Nije poznato kada je tradicija započeta, iako folklor kaže da postoji više od četiri vijeka. „Čuvari” stižu u crkvu obučeni u narodne nošnje srpskog stanovništva iz Vrlike i okolnih sela, na čelu sa harambašom i dva čuvara zauzimaju mjesta sjeverno i južno od Hristovog groba. Čuvari se često smjenjuju, defilujući kroz crkvu skoro neprimjetno, pobožno, zauzimajući svoja mjesta i ne trepćući posmatraju Svetu Plaštanicu. Kretanje čuvara ne remeti rad sveštenika. Običaj potiče iz narodne pobožnosti i ne remeti crkvenu liturgiju, nego joj doprinose ratničkim elementima.[2]

Polemika[uredi | uredi izvor]

Republika Hrvatska je uputila ponudu Društvu „Čuvara Hristovog groba”, tražeći da se običaj registruje kao hrvatski narodni običaj, što je predsjednik društva Dragan Pavlović odbio. Prije ove ponude, Hrvatske je Sinjsku alku i Ojaknje kao hrvatske narodne običaje, iako se oni smatraju dijelom srpske tradicije. Običaj je, u početku isključivo srpski, ušao u lokalnu katoličku liturgijsku praksu preko lokalnih Srba unijata.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „ČUVANjE HRISTOVOG GROBA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. MINISTARSTVO KULTURE I INFORMISANjA. Pristupljeno 6. 12. 2019. 
  2. ^ „Poreklo i istorijat Čuvara Hristovog Groba”. cuvari-hristovog-groba.org. Arhivirano iz originala 29. 10. 2016. g. Pristupljeno 7. 12. 2016. 
  3. ^ Lopušina, Marko (17. 8. 2013). „Hrvati hoće da otmu srpsku tradiciju”. Večernje Novosti. Pristupljeno 7. 12. 2016. [mrtva veza]

Literatura[uredi | uredi izvor]