Šablon:IČ-Biohemija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poprečni presek tečnog lipidnog dvosloja formiranog od fosfatidilholina.
Poprečni presek tečnog lipidnog dvosloja formiranog od fosfatidilholina.

Biohemija ili biološka hemija je hemija života, most između biologije i hemije, koja proučava način na koji kompleksne hemijske reakcije stvaraju život. Biohemija je hibridni deo hemije koji proučava hemijske procese u živim organizmima. Kako svi oblici života imaju zajedničko poreklo, oni imaju i slične biohemije, kao što su genetički kod i stereohemija mnogih biomolekula. Kontorlom protoka informacija putem biohemijske signalizacije i protoka hemijske energije putem metabolizma, biohemijski procesi omogućavaju postojanje kompleksnosti života. Tokom zadnjih decenija dvadestog veka, biohemija je postala u toj meri uspešna u objašnjavanju procesa živih bića da u današnje vreme skoro sve oblasti nauke o životu od botanike do medicine do genetike učestvuju u biohemijskim istraživanjima. Današnji glavni fokus čiste biohemije je na razumevanju načina na koji biološki molekuli proizvode procese koji se odvijaju u živim ćelijama, što je blisko povezano sa izučavanjem i razumevanjem tkiva, organa, i celih organizama — drugim rečima, celokupne biologije.

Biohemija je blisko srodna sa molekularnom biologijom, izučavanjem molekularnih mehanizama kojima genetička informacija kodirana u DNK dovodi do procesa života. U zavisnosti od definicije termina, molekularna biologija se može smatrati granom biohemije, ili biohemija oruđem kojim se istražuje i studira molekularna biologija.