Šimširi (rod)
Šimširi | |
---|---|
Buxus sempervirens L. | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Eudicotidae |
Red: | Buxales |
Porodica: | Buxaceae |
Rod: | Buxus |
Tipska vrsta | |
Buxus sempervirens |
Šimširi (Buxus) su rod zimzelenih žbunova, ređe drveća iz porodice Buxaceae. Ime roda (Buxus) potiče od grčkog imena za vrstu Buxus sempervirens — Puxos. Domaći naziv (šimšir) potiče od turske reči şimşir. Rod obuhvata više od 30 vrsta raširenih u Evropi, Sredozemlju, istočnoj Aziji i centralnoj Americi.
Opis[uredi | uredi izvor]
Listovi šimšira su naspramni, kožasti, celog oboda, na kratkim peteljkama. Cvetovi su skupljeni u glavičaste cvasti, s mnogobrojnim muškim cvetovima i jednim (ređe 2-3) ženskim cvetom, smeštenim na vrhu cvasti. Muški cvetovi sa 1 priperkaom, četiri čašična listića i 4 prašnika. Ženski cvetovi sa 4-7 priperaka, i čašičnim listićima istog oblika kao priperci. Plod je trouglasta čaura. Seme je sjajno. Tipični predstavnik roda je istoimena vrsta — šimšir (Buxus sempervirens).
-
List
Buxus sempervirens -
Cvasti i plodovi
Buxux vahlii -
Plod
Buxus macowanii -
Zrela čaura
Buxus sempervirens -
Seme
Buxus sempervirens
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Drvo vrsta iz roda šimšira veoma je cenjeno. Odlikuje se ravnomernom graćom i čvrstinom. Ima široku primenu u stolarstvu, rezbarstvu, za izradu muzičkih instrumenata, šahovskih figura i dr. kora i listovi sadrže brojne alkaloide
Neke vrste su veoma cenjene u ozelenjavanju zelenih površina.[1]
-
Drvo šimšira (Buxus sempervirens)
-
Sadnice šimšira (Buxus sempervirens) u rasadniku
Neke vrste šimšira[uredi | uredi izvor]
-
Buxus colchica
-
Buxus microphylla
-
Buxus sinica
-
Buxus wallichiana
-
Buxus colchica
-
Buxus bodinieri
Šimšir u heraldici[uredi | uredi izvor]
-
Grb opštine Herzogenbuchsee u kantonu Bern, Švajcarska
-
Ggrb grada Bisjer Galan u Francuskoj
-
Grb grada Boasjer de Montegi, Francuska
-
Grb francuskog sela Gušen (Guchen)
-
Grb opštine Bugedo (Bugedo) u Španiji
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vukićević, Emilija (2005). Dekorativna dendrologija. 781 (2 izd.). Beograd: Privredno finansijski vodič.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vukićević, Emilija (2005). Dekorativna dendrologija. 781 (2 izd.). Beograd: Privredno finansijski vodič.