Školjke

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Školjke
Haeckel Acephala.jpg
Školjke
Taksonomija
Carstvo: Animalia
Tip: Mollusca
Klasa: Bivalvia
Linnaeus, 1758
Potklase

Anomalosdesmata
Heterodonta
Paleoheterodonta
Protobranchia
Pteriomorphia

Драјсена (Dreissena, potklasa Heterodonta) pokriva kamenje na stranama reke Drine. Srednji tok reke Drine.

Školjke (lat. Bivalvia, Lamellibranchia ili Pelecypoda) su mekušci koji imaju dvokapku ljušturu (lat. bi = dva; lat. valvus = kapak) i nemaju glaveni region.

Telo im je bočno spljošteno što se naročito uočava u obliku stopala, koje liči na sekiru (zarivanje u podlogu). Telo je sa strane potpuno obuhvaćeno plaštom, koji se, kao i ljuštura, sastoji od dva dela. Kapci ljušture mogu biti spojeni elastičnom vezom (ligamentom) ili bravom. Brava se sastoji od niza zubaca i ulegnuća na jednom i odgovarajućim nizom na drugom kapku. Škrge su listolike i nalaze se sa strane tela između utrobne kese i plašta.

Kreću se zarivanjem stopala u podlogu i slabo su pokretne, a neke vrste su i sesilne. Naseljavaju slatke vode i mora.

Najpoznatiji predstavnici su :

Raznovrsnost živih školjki[uredi]

Maksimalna veličina odraslih živih vrsta školjki kreće od 0.52 mm kod Condylonucula maya,[1] sve do dužine od 1.532 mm kod Kuphus polythalamia.[2] Međutim, vrsta koja se generalno smatra najvećom živom školjkom to je džinovska školjka Tridacna gigas, koji može da izraste do dužine 1.200 mm i težine više od 200 kg. [3] Najveća poznata izumrl vrsta školjke je Platyceramus čiji fosil dužine 3000 mm.[4]

U svojoj knjizi iz 2010. godine Compendium of Bivalves, Markus Huber daje ukupan broj vrsta živih školjki je 9.200 svrstanih u 106 porodica.[5] Huber navodi da je broj od 20.000 živih vrsta, što se često javlja u literaturi, nije mogla da se utvrdi i predstavlja sledeću tabelu da ilustruje poznatu raznolikost:

Potklasa Natporodica Porodica Rod Vrsta
Heterodonta 64 (sadrži 1 slatkovodnu) &0800800 (16 slatkovodnih) &56005600 (270 slatkovodnih)
Arcticoidea 2 &00066 &001313
Cardioidea 2 &003838 &0260260
Chamoidea 1 &00066 &007070
Clavagelloidea 1 &00022 &002020
Crassatelloidea 5 &006565 &0420420
Cuspidarioidea 2 &002020 &0320320
Cyamioidea 3 &002222 &0140140
Cyrenoidea 1 &00066 (3 slatkovodne) &006060 (30 slatkovodnih)
Cyrenoidoidea 1 &00011 &00066
Dreissenoidea 1 &00033 (2 slatkovodnih) &002020 (12 slatkovodnih)
Galeommatoidea cca. 4 &0100oko 100 &0500oko 500
Gastrochaenoidea 1 &00077 &003030
Glossoidea 2 &002020 &0110110
Hemidonacoidea 1 &00011 &00066
Hiatelloidea 1 &00055 &002525
Limoidea 1 &00088 &0250250
Lucinoidea 2 &0085oko 85 &0500oko 500
Mactroidea 4 &004646 &0220220
Myoidea 3 &001515 (1 slatkovodna) &0130130 (1 slatkovodna)
Pandoroidea 7 &003030 &0250250
Pholadoidea 2 &003434 (1 slatkovodna) &0200200 (3 slatkovodne)
Pholadomyoidea 2 &00033 &002020
Solenoidea 2 &001717 (2 slatkovodne) &0130130 (4 slatkovodne)
Sphaerioidea (1 slatkovodna) &0005(5 slatkovodnih) &0200(200 slatkovodnih)
Tellinoidea 5 &0110110 (2 slatkovodne) &0900900 (15 slatkovodnih)
Thyasiroidea 1 &0012oko 12 &0100oko 100
Ungulinoidea 1 &001616 &0100100
Veneroidea 4 &0104104 &0750750
Verticordioidea 2 &001616 &0160160
Palaeoheterodonta 7 (sadrži. 6 slatkovodnih) &0171171 (170 slatkovodnih) &0908908 (900 slatkovodnih)
Trigonioidea 1 &00011 &00088
Unionoidea (6 slatkovodnih) &0170(170 slatkovodnih) &0900(900 slatkovodnih)
Protobranchia 10 &004949 &0700700
Manzanelloidea 1 &00022 &002020
Nuculanoidea 6 &003232 &0460460
Nuculoidea 1 &00088 &0170170
Sapretoidea 1 &0005oko 5 &001010
Solemyoidea 1 &00022 &003030
Pteriomorpha 25 &0240240 (2 slatkovodne) &20002000 (11 slatkovodnih)
Anomioidea 2 &00099 &003030
Arcoidea 7 &006060 (1 slatkovodna) &0570570 (6 slatkovodnih)
Dimyoidea 1 &00033 &001515
Limoidea 1 &00088 &0250250
Mytiloidea 1 &005050 (1 slatkovodna) &0400400 (5 slatkovodnih)
Ostreoidea 2 &002323 &008080
Pectinoidea 4 &006868 &0500500
Pinnoidea 1 &00033 (+) &005050
Plicatuloidea 1 &00011 &002020
Pterioidea 5 &00099 &008080

Reference[uredi]

  1. Condylonucula maya. Extreme bivalves. Pristupljeno 2012-04-19. 
  2. „Book review: Conchologists of America”. Pristupljeno 2012-04-19. 
  3. Grall, George. „Giant Clam: Tridacna gigas. National Geographic Society. Pristupljeno 2012-06-24. 
  4. Kauffman, E. G.; Harries, P. J.; Meyer, C.; Villamil, T.; Arango, C.; Jaecks, G. (2007). „Paleoecology of giant Inoceramidae (Platyceramus) on a Santonian (Cretaceous) seafloor in Colorado”. Journal of Paleontology. 81 (1): 64—81. doi:10.1666/0022-3360(2007)81[64:POGIPO]2.0.CO;2. 
  5. Huber, Markus (2010). Compendium of Bivalves. A Full-color Guide to 3,300 of the World's Marine Bivalves. A Status on Bivalvia after 250 Years of Research. ConchBooks. str. 23. ISBN 978-3-939767-28-2. 

Literatura[uredi]

  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]