Volumen distribucije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Volumen distribucije (VD), ili očigledni volumen distribucije, je farmakološka teoretska zapremina koju bi totalna količina unetog leka zauzela (da je lek ravnomerno distribuiran) kad bi lek u celom telu bio prisutan u koncentraciji koju ima u krvnoj plazmi.[1] Stoga, ako je VD velik, to pokazuje da je lek u krvnoj plazmi razređeniji nego što bi trebalo da bude, što znači da je veći deo razmešten u tkivu (i.e. nije u plazmi). To se definiše kao distribucija leka između plazme i ostatka tela nakon oralnog ili parenteralnog doziranja.[2] Lekovi sa visokom lipidnom rastvorljivošću, malim brzinama jonizacije ili neznatnom sposobnošću vezivanja u plazmi, imaju veće volumene distribucije od lekova koji su polarniji, u većoj meri jonizovani ili ispoljavaju visok nivo vezivanja u plazmi u telesnom okruženju.

Volumen distribucije može da bude povećan usled zatajenja bubrega (zbog retencije fluida) i zatajenja jetre (zbog izmenjene telesne tečnosti i vezivanja za proteine plazme). Nasuprot tome može biti umanjen dehidracijom.

Inicijalni volumen distribucije opisuje koncentraciju u krvi pre dostizanja očiglednog volumena distribucije. Za ovu veličinu se koristi ista formula.

Jednačine[uredi | uredi izvor]

Volumen distribucije je definisan sledećom jednačinom:[3]

gde je:

  • Q = totalna količina leka u telu
  • Cp = koncentracija leka u plazmi

Doza leka koja je neophodna da bi ostvarila određena koncentracija u plazmi se može odrediti ako je njegova VD vrednost poznata. VD nije fiziološka vrednost; ona ja prvenstveno izraz načina na koji je se lek distribuira u telu u zavisnosti od nekoliko fizikohemijskih svojstava, e.g. rastvorljivost, naelektrisanje, veličina molekula, etc.

Volumen distribucije se tipično izražava u (ml ili l)/kg telesne težine. VD kod dece je tipično veći nego kod odraslih, mada su deca manja i lakša. Promene telesne kompozicije sa godinama uzrokuju smanjenje VD vrednosti.

VD se takođe može koristiti za određivanje brzine kojom lek prelazi u tkivne kompartmane iz krvi:

gde je:

  • VP = zapremina plazme
  • VT = očevidna zapremina tkiva
  • fu = nevezana frakcija u plazmi
  • fut = nevezana frakcija u tkivu

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ William E. Evans; Jerome J. Schentag; William J. Jusko (1999). Applied Pharmacokinetics, Principles of Therapeutic Drug Monitoring (3 изд.). Vancouver, Wa: Applied Therapeutics Inc. ISBN 0-915486-15-6. 
  2. ^ „Screening for Sports Participation”. Архивирано из оригинала 21. 10. 2013. г. Приступљено 21. 10. 2013. 
  3. ^ Hardman JG, Limbird LE, Gilman AG (2001). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (10. изд.). New York: McGraw-Hill. ISBN 0071354697. doi:10.1036/0071422803. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]