Činua Ačebe

С Википедије, слободне енциклопедије
Činua Ačebe
Činua Ačebe 2008.
Lični podaci
Puno imeAlbert Chinụalụmọgụ Achebe
Datum rođenja16 novembar 1930(1930-11-16)
Mesto rođenjaOgidi, Britanska Nigerija
Datum smrti21. mart 2013.(2013-03-21) (82 god.)
Mesto smrtiBoston, Masačusets, SAD
DržavljanstvoNigerija
NacionalnostNigerija
ZanimanjePisac i učitelj
Književni rad
Najvažnija dela
'`UNIQ--templatestyles-00000000-QINU`'

Činua Ačebe, rođen kao Albert Chinualumogu Achebe (engl. Chinua Achebe, 16. novembar 193021. mart 2013) bio je nigerijski romanopisac, pesnik i kritičar.[1][2] Najpoznatiji je po svom debitantskom romanu Things Fall Apart (1958),[3][1] koji se smatra najčitanijom knjigom moderne afričke književnosti.[4]

Odrastao je u hrišćanskoj porodici u Igbo selu Ogidi na jugu Nigerije, te se uspehom u školi izborio za univerzitetsku stipendiju.[5] Postao je fasciniran svetskim religijama i tradicionalnim afričkim kulturama, i za vreme studija je počeo da piše. Nakon diplomiranja radio je za nigerijsku radio-televizijsku kuću Nigerian Broadcasting Service te se preselio u Lagos. Stekao je svetsku slavu romanom Things Fall Apart kasnih 1950-ih; sledili su romani No Longer at Ease (1960), Arrow of God (1964), A Man of the People (Човек из народа, 1966)[1] i Anthills of the Savannah (1987). Ačebe je romane pisao na engleskom, i branio je svoju upotrebu tog jezika od onih koji su ga kao jezika kolonizatora smatrali neprimerenim afričkoj književnosti. Godine 1975. izazvao je kontroverzu predavanjem An Image of Africa: Racism in Conrad's "Heart of Darkness" u kome je pisca Džozefa Konrada optužio za rasizam.

Kada se oblast Bijafra godine 1967. otcepila od Nigerije, Ačebe je postao vatreni zagovornik nezavisnosti i ambasador nove države. Tada je u zapadnim državama molio za pomoć kako bi pomogao svom narodu napaćenom ratom i glađu. Nakon završetka rata i nigerijskog preuzimanja Bijafre, Ačebe se kraće vreme bavio lokalnom politikom, ali je od nje odustao zgađenjen elitizmom i korupcijom. Neko vreme je živeo u SAD, a godine 1990. se nakon što je paralizovan u saobraćajnoj nesreći, vratio u Nigeriju.

Ačebeovi romani se najviše bave tradicijama i običajima Igbo društva,[6] efektima dolaska hrišćanstva, kao i sukobom različitih vrednosnih sistema za vreme i nakon kolonizacije. Stil mu se temelji na narodnim pričama Igboa i kombinuje standardno pripovedanje s poslovicama i govorima. Osim romana je pisao i novele, dečje knjige i eseje. Posle je predavao jezike i književnost na Bard koledžu u Anandejlu na Hadsonu u američkoj državi Njujork.

Spisak radova[уреди | уреди извор]

Novele

Kratke priče

Poezija

Eseji, kritike, politički komentari

Knjige za decu

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б в Мишић, Милан, ур. (2005). Енциклопедија Британика. А-Б. Београд: Народна књига : Политика. стр. 91. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ Ezenwa-Ohaeto, p. 6.
  3. ^ Franklin, Ruth. "After Empire: Chinua Achebe and the Great African Novel". The New Yorker, 26 May 2008. Приступљено 7 December 2010.
  4. ^ Ogbaa, p. xv.
  5. ^ Brucker, Carl (1992). „Chinua Achebe 1930–”. faculty.atu.edu. Архивирано из оригинала 27. 10. 2016. г. Приступљено 26. 10. 2016. 
  6. ^ Amobi, Nnamdi Ken (13. 4. 2013). „Chinua Achebe: Ogidi man first, Ogidi man last”. Vanguard. Lagos. Приступљено 18. 1. 2014. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]