Jednoćelijski organizam — разлика између измена
Нема описа измене |
м Бот: исправљена преусмерења |
||
Ред 13: | Ред 13: | ||
[[Датотека:Diatom2.jpg|thumb|left|250px|Bioraznolikost [[kremene alge|kremenih algi]], jednoćelijskih [[Silikatne alge|diatomeja]]]] |
[[Датотека:Diatom2.jpg|thumb|left|250px|Bioraznolikost [[kremene alge|kremenih algi]], jednoćelijskih [[Silikatne alge|diatomeja]]]] |
||
Ranije su se [[eukarioti]] delili samo na [[ |
Ranije su se [[eukarioti]] delili samo na [[царство (биологија)|carstva]] [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], što znači da su se i svi jednoćelijski organizmi delili na jednoćelijske [[biljke]] i jednoćelijske [[životinje]]. Tako su [[ameba|ameboidni organizmi]] smatrani jednostavnim životinjama, pri čemu su neki uključivani u [[klasa (biologija)|razred]] -{[[Eumycetozoa]]}- a [[bičari]] (''-{Flagellata}-''), kao na primer -{[[Euglena]]}-, ponekad jednoćelijskim algama a ponekad životinjama. Prema novijim stajalištima, svi jednoćelijski eukarioti svrstavaju se ili u carstvo protista ili ''-{Protoctisti}-''. |
||
Prema najnovijim spoznajama, -{[[Eumycetozoa|Eumycetozoe]]}- se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više [[jedro|jedara]] i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema. |
Prema najnovijim spoznajama, -{[[Eumycetozoa|Eumycetozoe]]}- se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više [[jedro|jedara]] i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema. |
||
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o [[ |
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o [[filogenija|filogenetskim]] vezama i odnosima, načinu života, unutrašnjoj građi ili oblicima održavanja [[homeostaza|homeostaze]], niti razmjene tvari sa životnim okruženjem ili oblicima formiranja potomstva. |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
Верзија на датум 20. јануар 2018. у 05:16
Jednoćelijski organizmi su svi oni životni oblici (telesne organizacije) kod kojih samo jedna ćelija ima sve bitne osobine živih bića, a naročito individualnost (autonomiju), samopodešavanje (autoregulaciju) i samoponavljanje (autoreprodukciju).[1][2]
Pregled
Jedna od brojnih podela živog sveta je i prema složenosti telesne građe, koja ga svrstava u dve najšire kategorije:
- jednoćelijski i
- višećelijski organizmi (Metazoa).[3]
Jednoćelijski organizmi imaju samo jednu jedinu ćeliju, iako se ponekad okupljaju u kolonije. U ovu neformalnu kategoriju spadaju sve arheje, većina bakterija, neke gljive i mnogi protisti.
Ranije su se eukarioti delili samo na carstva biljaka i životinja, što znači da su se i svi jednoćelijski organizmi delili na jednoćelijske biljke i jednoćelijske životinje. Tako su ameboidni organizmi smatrani jednostavnim životinjama, pri čemu su neki uključivani u razred Eumycetozoa a bičari (Flagellata), kao na primer Euglena, ponekad jednoćelijskim algama a ponekad životinjama. Prema novijim stajalištima, svi jednoćelijski eukarioti svrstavaju se ili u carstvo protista ili Protoctisti.
Prema najnovijim spoznajama, Eumycetozoe se smatraju zasebnim carstvom. Iako kod većina ovih vrsta organizmi imaju jednu ćeliju, ona može sadržavati više jedara i može biti velika i do 80 cm. Uvrštavanje u carstvo gljiva takođe nije biološki prihvatljivo, jer su neke vrste ameboidne forme, čega kod gljiva nema.
Podela na jednoćelijske i višećelijske organizme je samo formalno-opisna i ne daje nikakvu informaciju o filogenetskim vezama i odnosima, načinu života, unutrašnjoj građi ili oblicima održavanja homeostaze, niti razmjene tvari sa životnim okruženjem ili oblicima formiranja potomstva.
Vidi još
Reference
- ^ Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. . Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. 1996. ISBN 978-9958-10-686-6.
- ^ Međedović, S.; Maslić, E.; Hadžiselimović, R. . Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. 2000. ISBN 978-9958-10-222-6.
- ^ Fortey, R. (2008). Dry store room No. 1: The secret life of the Natural History Museum. Harper Perennial, London.}. ISBN 978-0-00-720989-7.