Aleksandrina Cermanović Kuzmanović — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м portal biografija
Autobot (разговор | доприноси)
м standardizacija
Ред 17: Ред 17:
| држава_смрти =
| држава_смрти =
}}
}}
'''Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović''' ([[1928]] [[2001]]) bila je profesor [[arheologija|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], šef katedre za Klasičnu arheologiju.
'''Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović''' ([[1928]] [[2001]]) bila je profesor [[arheologija|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], šef katedre za Klasičnu arheologiju.


Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine.
Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine.

Верзија на датум 22. август 2012. у 09:58

Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović
Датум рођења1928.
Место рођењаBeograd
Датум смрти2001.

Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović (19282001) bila je profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, šef katedre za Klasičnu arheologiju.

Rođena je u Beogradu, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala 1951, a doktorirala 1961. godine sa tezom Trački konjanik u kulturi balkanskih naroda“. Bila je redovni profesor od 1978. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od 1984. do 1987. godine.

Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: „Grčke slikane vaze“, „Rimsko staklo“, sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom Dragoslavom Srejovićem, „Rečnik grčke i rimske mitologije“, kao i „Rečnik mitova drevne Evrope“.

Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: antička Duklja, Komini, Kolovrat... Istraživala je rimska utvrđenja u Tekiji i Mihajlovacu u Đerdapu u periodu od 1969. do 1981. godine.

Izvori

  • „Ko je ko u Srbiji“, Bibliofon - Who is Who, Beograd 1995.

Spoljašnje veze