Galaksna grupa

С Википедије, слободне енциклопедије
Četiri od sedam članova galaksne grupe HCG 16.[1]

Galaksna grupa[2] ili grupa galaksija[3] (GrG[4]) je agregacija galaksija koja se sastoji od oko 50 ili manje gravitaciono vezanih članova, svaki bar luminozan kao Mlečni put (oko 1010 puta veće luminoznosti od Sunca); kolekcije galaksija veće od grupa koje su grupisanja prvog reda nazivaju se galaksnim klasterima.[5] Grupe i klasteri galaksija mogu se i sami grupirati u superklastere galaksija.

Galaksija Mlečni put deo je grupe galaksija nazvane Lokalna grupa.[6]

Karakteristike[уреди | уреди извор]

Grupe galaksija su agregati galaksija. One obično sadrže ne više od 50 galaksija u prečniku od 1 do 2 megaparseka (Mpc).[NB 1] Njihova masa je približno 1013 solarnih masa. Brzine širenja za pojedine galaksije su oko 150 km/s. Međutim, ovu definiciju treba koristiti samo kao vodič, jer su veći i masivniji sistemi galaksija ponekad klasifikovani kao grupe galaksija.[7]

Grupe su najčešće strukture galaksija u svemiru, i one obuhvataju najmanje 50% galaksija u lokalnom svemiru. Grupe imaju raspon masa u opsegu od vrlo velikih eliptičnih galaksija do klastera galaksija.[8] U lokalnom svemiru, oko polovine grupa pokazuje difuzne emisije X-zraka iz svojih intraklasternih medija. Smatra se da one koje emituju rendgenske zrake sadrže galaksije ranog tipa. Difuzne emisije X-zraka dolaze iz zona sadržanih u unutrašnjih 10-50% radijusa grupe, obično 50-500 kpc.[9]

Tipovi[уреди | уреди извор]

Postoji nekoliko podtipova grupa.

Kompaktne grupe[уреди | уреди извор]

Kompaktna grupa se sastoji od malog broja galaksija, tipično oko pet, u neposrednoj blizini i relativno izolovanih od drugih galaksija i formacija.[10] Prva kompaktna grupa koja je otkrivena je Stefanov kvintet, pronađen 1877. godine.[11] Stefanov kvintet je dobio ime po kompaktnoj grupi od četiri galaksije plus neasociranoj galaksiji u prvom planu.[10] Astronom Paul Hikson je stvorio katalog takvih grupa 1982. godine, Hiksonovih kompaktnih grupa.[12]

Kompaktne grupe galaksija uočljivo ispoljavaju efekat tamne materije, jer je vidljiva masa znatno manja od one potrebne za gravitaciono držanje galaksija zajedno u vezanoj grupi. Kompaktne grupe galaksija takođe nisu dinamički stabilne tokom Hublovog vremena, što pokazuje da galaksije evoluiraju spajanjem tokom svemirskih vremenskih razdoblja.[10]

Fosilne grupe[уреди | уреди извор]

Fosilne galaksne grupe, fosilne grupe, ili fosilni klasteri se smatraju krajnjim ishodom spajanja galaksija unutar normalne galaktičke grupe, ostavljajući za sobom rentgenski oreol progenitorne grupe. Galaksije unutar grupe vrše međusobne uticaje i stapaju se. Fizički proces koji stoji iza ovog spajanja galaksija je dinamičko trenje. Vremenske skale za dinamičko trenje na luminoznim (ili L*) galaksijama sugeriše da su fosilne grupe stari, neometani sistemi koji su zabeležili mali pad L* galaksija od njihovog početnog kolapsa. Fosilne grupe stoga su važna laboratorija za proučavanje nastanka i evolucije galaksija i unutargrupnog medijuma u izolovanom sistemu. Fosilne grupe mogu još uvek da sadrže nesrasle patuljaste galaksije, ali masivniji članovi grupe su se kondenzovali u središnju galaksiju.[9][10] Ovu hipotezu potkrepljuju studije računarskih simulacija kosmoloških zapremina.[13]

Najbliža fosilna skupina Mlečnom putu je NGC 6482, eliptična galaksija na udaljenosti od približno 180 milijuna svetlosnih godina koja se nalazi u sazvežđu Herkula.[14]

Protogrupe[уреди | уреди извор]

Protogrupe su grupe koje su u procesu formiranja. Oni su manji oblik protoklastera.[15] One sadrže galaksije i protogalaksije uklopljene u haloe tamne materije koji su u procesu stapanja u grupne formacije singularnih haloa tamne materije.[16]

Spisak[уреди | уреди извор]

Uočljive grupe
Grupa Napomene
Lokalna grupa Grupa gde je Mlečno put, uključujući Zemlju, lociran
Stefanov kvintet Jedna od najfotogeničnijih grupa
Robertov kvintet Još jedna veoma uočljiva grupa
Buletska grupa Grupa koja se spaja pokazuje razdvajanje tamne materije od normalne materije
Ovde su navedene neke od najznačajnijih grupa; Za više grupa pogledajte članak sa spiskom.

Vidi još[уреди | уреди извор]

Napomene[уреди | уреди извор]

  1. ^ Pogledajte 1022 m za poređenje rastojanja.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Hubble views a bizarre cosmic quartet”. Приступљено 19. 6. 2015. 
  2. ^ Bärbel Koribalski (2004). „The NGC 6221/15 Galaxy Group”. 
  3. ^ Hartmut Frommert & Christine Kronberg. „Groups and Clusters of Galaxies with Messier objects”. SEDS. 
  4. ^ „Object classification in SIMBAD”. SIMBAD. novembar 2013. 
  5. ^ Sparke, L. S. & Gallagher, J. S. (2007). Galaxies in the Universe: an Introduction (2nd изд.). Cambridge University Press. стр. 278. ISBN 9780521671866. 
  6. ^ Mike Irwin. „The Local Group”. Приступљено 7. 11. 2009. 
  7. ^ UTK Physics Dept. „Groups of Galaxies”. University of Tennessee, Knoville. Приступљено 27. 9. 2012. 
  8. ^ Muñoz, R. P.; Motta, V.; Verdugo, T.; Garrido, F.; et al. (11. 12. 2012). „Dynamical analysis of strong-lensing galaxy groups at intermediate redshift”. Astronomy & Astrophysics (објављено april 2013). 552: 18. Bibcode:2013A&A...552A..80M. arXiv:1212.2624Слободан приступ. doi:10.1051/0004-6361/201118513. A80. 
  9. ^ а б Mulchaey, John S. (22. 9. 2000). „X-ray Properties of Groups of Galaxies”. Annual Review of Astronomy and Astrophysics (објављено 2000). 38: 289—335. Bibcode:2000ARA&A..38..289M. arXiv:astro-ph/0009379Слободан приступ. doi:10.1146/annurev.astro.38.1.289. 
  10. ^ а б в г Paul Hickson (1997). „Compact Groups of Galaxies”. Annual Review of Astronomy and Astrophysics. 35: 357—388. Bibcode:1997ARA&A..35..357H. arXiv:astro-ph/9710289Слободан приступ. doi:10.1146/annurev.astro.35.1.357. 
  11. ^ M. Stephan (april 1877). „Nebulæ (new) discovered and observed at the observatory of Marseilles, 1876 and 1877, M. Stephan”. Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 37 (6): 334. Bibcode:1877MNRAS..37..334S. doi:10.1093/mnras/37.6.334Слободан приступ. 
  12. ^ Hickson, Paul (april 1982). „Systematic properties of compact groups of galaxies”. Astrophysical Journal, Part 1. 255: 382—391. Bibcode:1982ApJ...255..382H. doi:10.1086/159838. 
  13. ^ Dependency of halo concentration on mass, redshift and fossilness in Magneticum hydrodynamic simulations
  14. ^ An old galaxy group: Chandra X-ray observations of the nearby fossil group NGC 6482
  15. ^ Yujin Yang (2008). Testing Both Modes of Galaxy Formation: A Closer Look at Galaxy Mergers and Gas Accretion. University of Arizona. ProQuest. стр. 205. ISBN 9780549692300. 
  16. ^ C. Diener; S. J. Lilly; C. Knobel; G. Zamorani; et al. (9. 10. 2012). „Proto-groups at 1.8<z<3 in the zCOSMOS-deep sample”. The Astrophysical Journal (објављено mart 2013). 765 (2): 11. Bibcode:2013ApJ...765..109D. arXiv:1210.2723Слободан приступ. doi:10.1088/0004-637X/765/2/109. 109. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]