Prednja ukrštena veza

С Википедије, слободне енциклопедије
Prednja ukrštena veza
Prednja ukrštena veza (označeno žutom bojom)
Detalji
Latinskiligamentum cruciatum anterius
Odspoljašnji kondil butne kosti
Domeđukondilarno uzvišenje golenjače
Pokazatelji
Grejova anatomijap.342
TAA03.6.08.007
FMA44614
Anatomska terminologija

Prednja ukrštena veza (lat. ligamentum cruciatum anterius) pripada centralnom odeljku kolenog zgloba. Ona je ključna struktura u zglobu kolena, stabilizator za prednju tibijalnu translaciju i sekundarni stabilizator za tibijalnu rotaciju. Ona više stabilizuje unutrašnju nego spoljašnju rotaciju a takođe ima ulogu u stabilizaciji valgus-varus angulacije pri punoj ekstenziji.[1][2]

Prednja ukrštena veza je veza kolena koje se načešće povređuje, i čini 50% svih povreda kolena.[3][4]

Istorija[уреди | уреди извор]

Anatomija ukrštenih veza kolena je prvi put opisana 3000. godine pre nove ere u čuvenom Smitovom papirusu. Potom je Hipokrat opisivao subluksaciju kolena sa patologijom ligamenata ali je prvi Klaudius Galen opiso prednje ukrštene veze, kao strukture koja učestvuje u stabilizaciji zgloba kolena.[5] Pre Galena ligamenti su smatrani delovima nervnog sistema, pa je samim tim i prednja ukrštena veza smatrana delom nervnog sistema.[6]

Prvu kliničku sliku rupture prednje ukrštene veze dao je Bonnet 1845, da bi Batle 1898 godine izveo prvu rekonstrukciju prednje ukrštene veze.[6][5] Osnivačem moderne hirurgije prednje ukrštene veze smatra se Hey Groves koji je prvi opis operaciju ove veze 1917 godine a od 1919 godine počeo da upotrebljava iliotibijalni trakt za rekonstruciju prednje ukrštene veze.[6][7]

Macey je 1939. godine rekonstruisao prednju ukrštenu vezu pomoću tetive polužilastog mišića (lat. m. semitendinosus), a potom je zamena rupturiranog ligamenta vršena raznim autograftovima i veštačkim materijalima. Od autograftova najčešće su korišteni srednja trećina ligamenta patele, četverostruka tetiva vitkog i polužilastog mišića i tetiva četveroglavog mišića, sa ili bez ekstraartikularnih procedura.[6] Od veštačkih materijala koriste se karbonska vlakna, dacron, polipropilen i politetrafloretilen.[5]

Anatomija[уреди | уреди извор]

Prednja, kao i zadnja ukrštena veza kolena (lat. ligamenta cruciata genus) su snažne, kratke i međusobno ukrštene stukture koje ispunjavaju prostor između kondila butne kosti. One daju najveću podršku prednje — zadnjoj, bočnoj i rotatornoj stabilnosti kolena,[8][9] bez ikakve razlike u stabilnosti kolena u odnosu na stranu tela, pol i uzrast.[10][11][12]

Prednja ukrštena veza pripada centralnom odeljku kolenog zgloba, i smatra se intrakapsularnim ali i ekstrasinovijalanim ligamentom, koga sa zadnje strane, od sadržaja zatkolene jame odvaja fibrozni list zglobne čahure i zadnja ukrštena veza, a sa njegove obe bočne strane oblaže sinovija. Prema tome ona je intrakapsularan ali ekstrasinovijalan ligament, na čijoj prednjoj strani naleže masno jastuče.[13]

Pruža se od prednjeg međukondilarnog polja na gornjem okrajku golenjače (area intercondylaris anterior) ukoso nazad, nagore i upolje do zadnjeg dela unutrašnje strane spoljašnjeg kondila butne kosti. Pripoj na kondilu butne kosti ima oblik tangencijalnog odsečka kruga, čija je tangencijalna linija dužine 23 mm okrenuta prema napred i nadole a pravac joj je okomit na pravac pružanja prednje ukrštene veza, dok se konveksni deo odsečka nalazi nazad, nagore i delimično prati konveksitet proksimalnog dela spoljašnjeg butnog kondila.[13][14]

Pripoj na golenjači je veći, površina mu je 3 cm², sam pripoj je lokalizovan između prednjeg roga unutrašnjeg meniskusa, koji je napred i prednjeg roga spoljašnjeg meniskusa koji se nalazi pozadi, na međukondilarnom uzvišenju. Dužina središnjeg dela prednje ukrštene veza je 38 mm a debljina u središnjem delu iznosi 11 mm.[13]

Unutrašnji ligamenata kolena (prednja stranja levog i zadnja strana desnog kolena)

Vaskularizacija[уреди | уреди извор]

Arterije kolena

Mreža krvnih sudova prednje ukrštene veze je ređa i oskudnija u odnosu na zadnju ukrštenu vezu.[15] Ukrštene veze kolena se, u najvećoj meri, ishranjuju preko srednje arterije kolena (lat. a. genus media) koja je grana zatkolene arterije (lat. a. popliteae) i od koje odvaja sa zadnje strane kolena u nivou zglobne pukotine,[16] a zatim probija zglobnu kapsulu i ulazi u međukondilarni prostor gde se grana i daje male grane za ukrštene veze i meniskuse53,54,55. Ove grane se pružaju duž ukrštenih veza stvarajući periligamentarnu mrežu od koje se odvajaju kapilari koji pod pravim uglom ulaze u ukrštene veze unutar kojih se uzdužno pružaju. Ovi krvni sudovi dopiru do ukrštenih veza posredstvom sinovijalne ovojnice prednje i zadnje čaure zgloba koja oblaže ukrštene veze u potpunosti, u predelu hvatišta na butnoj kosti i golenjači.[17][18][19]

Treba napomenuti da srednja arterija kolena ne ulazi u sastav velike mreže zgloba kolena, kao i da deo krvotoka prednja ukrštena veza dobija i od donje unutrašnje i spoljašnje arterije kolena koje vaskularizuju masno jastuče i posredstvom njega ishranjuju prednju ukrštenu vezu.[13]

Venska drenaža

Venska drenaža teče preko venskih krvnih sudova postavljenih uzduž ukrštenih veza a zatim preko vena sinovijalne ovojnice zadnje kapsule zgloba i manjim delom podčašičnog masnog jastučeta.[15]

Inervacija[уреди | уреди извор]

Centralni nervni sistem koji reguliše kretanje na osnovu povratnih informacija iz svih njegovih struktura, zglob kolena inerviše od strane velikog sedalnog živca (lat. n. ischiadicus) od kojeg se odvajaju unutrašnji i spoljašnji zatkoleni živci koji sa zadnje strane prolaze kroz zglobnu kapsulu te preko sinovijalne ovojnice dolaze do ukrštenih veza.

Nervna vlakna prednje ukrštene veze potiču od golenjačnog živca. I dok veči deo nervnih vlakana prati vaskulatne elemente i ima vazomotornu ulogu, mali deo mijeliziranih i nemijelizirana vlakna ulazi u ligament nezavisno od krvnih sudova i leži između fascikulusa.[13][20] Ova vlakna prenose duboki senzibilitet i nocioceptivne nadražaje.

Nervni završeci nalaze se i na površini i u dubini ligamenta. Slobodni nervni završeci, Rufinijeva i Pacinijeva telašca šalju impulse u nervni sistem dajući informaciju o položaju zgloba kolena, prenaprezanju ligamenta i bolu.[13][21]

Funkcija i podela[уреди | уреди извор]

Prednja ukrštena veza predstavljaju sklop više malih ligamenata unutar kapsule kolena, koji služe da spajaje butne kosti (femur) i cevanice (tibiu).

Funkcija prednjeg ukrštenog ligamenta jeste prvenstveno da daje stabilnost, kao i da kontroliše savijanje potkolenice odnosno kolena, ili stabilizator prednje tibijalne translacije i sekundarni stabilizator tibijalne rotacije.

Iako sa jedne strane prednja ukrštena veza mora biti izometrična tokom čitave amplitude pokreta, novija saznanja govore u prilog tezi da je većina vlakana prednje ukrštene veza neizometrična, odnosno da je samo mali deo vlakana koja se pripajaju na prednjem delu prednjeg međukondilarnog polja izometričan dok su ostala vlakna neizometzrična.[22]

Vlakna prednje ukrštene veza su u položaju pune ekstenzije paralelno orijentisana i po jednoj od osnovnih podela dele se na: prednjeunutrašnji i zadnjespoljašnji deo.

Prednjeunutrašnji deo

Prednjeunutrašnji (anteromedijalni) snop — koji je zategnut tokom pokreta fleksije i trpi najmanje promene svoje dužine, ili ostaje skoro izometričan, tako da prednja ivica prednje ukrštene veze predstavlja njenu rotatornu osu tokom pokreta u zglobu kolena.

Zadnjespoljašnji deo

Zadnjespoljašnji (posterolateralni) snop — koji je zategnut u ekstenziji.[23]

Relevantne fotografije[уреди | уреди извор]

Vidi još[уреди | уреди извор]

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ Helfet AJ. Disorders of the knee. J. B. Lippincote Co. Philadelphia, Toronto. 1974.
  2. ^ Hseih H, Walker PS. Stabilizing Mechanism of the Loaded and Unloaded Knee Joint. J Bone Joint Surg 1976; 58A: 87-93.
  3. ^ Stijak, L., Bumbaširević, M., Kadija, M., Stanković, G., Herzog, R., & Filipović, B. [2014]. Morfometrijski parametri kao faktori rizika od nastanka povrede prednjeg ukrštenog ligamenta. Vojnosanitetski pregled, 71(3), 271-276.
  4. ^ Lesic A, Bumbasirevic M. The clinical anatomy of cruciate ligaments and its relevance in anterior cruciate ligament (ACL) reconstruction. Folia Anat 1999; 27(1): 1–11.
  5. ^ а б в Jakob RP, Stäubli HU. The Knee and the Cruciate Ligaments: Anatomy, Biomechanics, Clinical Aspect, Reconstruction, Complications, Rehabilitation. Springer – Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, London, Paris, Tokyo, Hong Kong, Barcelona, Budapest. 1990.
  6. ^ а б в г Lazar M. Stijak, Ispitivanje spoljašnjih i unutrašnjih faktora značajnih za povredu prednje ukrštene veze zgloba kolena u sportski aktivnoj populaciji, Doktorska disertacija, Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. str.1
  7. ^ Burnett QM, Fowler PJ. Reconstruction of the anterior cruciate ligament, Historical overview. Orthop Clin North Amer. 1983;16(1):143-157
  8. ^ Ruszkowski I, Pećina M. Biomehanika u gonologiji. In: Pećina M, editor. Koljeno. Zagreb: Jumena; 1982. p. 13-7.
  9. ^ Jovanović S, Keros P, Kargovska-Klisarova A, Ruszkowsi I, Malobabić S. Donji ekstremitet. Beograd: Naučna knjiga; 1989. p. 71-100.
  10. ^ Krajčinović J, Janjić Đ, Tubić M. Rekonstrukcija prednjeg ukrštenog ligamenta Kennet-Jonesovom operacijom. VI kongres ortopeda i traumatologa Mediterana i Bliskog istoka; Split; 1980. p. 79-80.
  11. ^ Vukadinović S. Eksperimentalna istraţivanja kvaliteta tetiva, ligamenata, fascija i meniskusa rekonstrukciji ukrštenih ligamenata kolena u psa [dissertation]. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet; 1984.
  12. ^ Radivojević S. Zglob kolena. In: Radivojević S, editor. Anatomija-noga. Beograd: Naučna knjiga. 1975. p. 9-19.
  13. ^ а б в г д ђ Lazar M. Stijak, Ispitivanje spoljašnjih i unutrašnjih faktora značajnih za povredu prednje ukrštene veze zgloba kolena u sportski aktivnoj populaciji, Doktorska disertacija, Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2012. str.9-14
  14. ^ Kurosawa H, Yamakoshi KI, Yasuda K, Sasaki T. Simultaneous measurement of changes in lenght of the cruciate ligaments during knee motion. Clin Orthop 1991; 265: 233-240.
  15. ^ а б van Limborgh J, Kwakije LB, Boersma W. The venous drainage of the cruciate ligaments. Acta Morphol Neerl Scand. 1975 Dec;13(4):313.
  16. ^ Milankov M, Savić D, Stanković M, Kecojević V, Zabunov S, Ninković S. Artroskopski asistirana ligamentoplastika prednjeg ukrštenog ligamenta (LCA) kolena. XIII Kongres reumatologa Jugoslavije, Acta rheumatologica Belgradensia; 2002. p. 139.
  17. ^ Bray RC, Fischer AW, Frank CB. Fine vascular anatomy of adult rabbit knee ligaments.J Anat. 1990 Oct;172:69-79.
  18. ^ Rubin R, Marshall JL. Vascular anatomy of the cruciate ligaments in the dog. Normal and injured states. Trans Orthop Res Soc. 1976;1:148.
  19. ^ Amiel D, Abel MF, Kleiner JB, Lieter RL, Akeson WH. Synovial fluid nutrient delivery in the diarthrial join: analysis of rabbit knee ligaments. J Orthop Res. 1986;4(1):90-5.
  20. ^ Schultz RA, Miller DC, Kerr CS, Micheli L. Mechanoreceptors in human cruciate ligaments. A histological study. J Bone Joint Surg. 1984;66A:1072-1076
  21. ^ Shultz RA, Miller DC, Kerr CS, Micheli L. Mechanoreceptors in Humen Cruciate Ligaments. J Bone Joint Surg. 1984;66A:1072-1076.
  22. ^ Amis AA, Dawkins GPC. Functional Anatomy of the anterior cruciate ligament. Fibre bundle actions related to ligament replacements and injuries. J Bone Joint Surg (Br) 1991; 73(2): 260-267.
  23. ^ Branthingan OC, Woshel AF. The Mechanics of the Ligaments and Menisci of the Knee Joint. J Bone Joint Surgery 1941; 23: 44-46.

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).