Terminološka diskriminacija osoba sa invaliditetom
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/Disability_symbols.svg/200px-Disability_symbols.svg.png)
Terminološka diskriminacija osoba sa invaliditetom je jako težak oblik diskriminacije, jer korišćenje potpuno neadekvatnih termina može negativno da utiče na prikaz koji osobe sa invaliditetom imaju o sebi i društvu čiji su i oni punopravni članovi.[1] Jezik, kao odlika svake nacije ali i trenutnih društvenih tokova, menjao se kroz istorijska razdoblja i još uvek se menja, u kojima su pojedine reči gubile prvobitna značenja, a pojmovi koje danas upotrebljavamo sve više postaju moćno sredstvo (anti)diskriminacije. Na to ukazuje svakodnevna terminologija koja koristi pojmove: invalidna lica, osobe sa invaliditetom, osobe sa disabilitetom (invaliditet -engl. disability), osobe sa posebnim potrebama, hendikepirana lica, lica ometena u razvoju, lica sa onesposobljenošću, retardirana lica itd. Često, zavisno od izraza koji se koristi – pokazuje se i stav pojedinca ili društva prema ovim licima.
Kako je terminološka diskriminacije poprilično prisutan u svakodnevnom govoru i pri obraćanju osobama sa invaliditetom, ona može narušiti međuljudske odnose i zato je važno da zajednica prihvati i koristi pravilnu terminologiju (usaglašenu svakom jeziku konkretno), kada je reč o osobama sa invaliditetom.
Preduslovi
[уреди | уреди извор]Za razvoj savremenih shvatanja invalidnosti pre svega je bio neophodan jezik i terminologija invalidnosti u smislu snažnog uticaja na promenu razmišljanja i definisanja sistema vrednosti u nekom društvu. Promenom reči koje koristimo možemo, započeti i sa promenom shvatanja i u velikoj meri uticati na način na koji su osobe sa invaliditetom prikazane u javnosti i možemo pomoći u promeni načina na koji društvo razmišlja o invalidnosti.
U svetu, pokret osoba sa hendikepom je, nakon godina kreiranja jezika hendikepa, postigao dogovor da se na internacionalnom nivou koristi engleska reč disability (nesposobnost).
Kako u srpskom jeziku (i nekim jezicima bivše Jugoslavije) ne postoji adekvatan engl prevod reči disability, nijedna odgovarajuća reč, nije oslobođena negativnih konotacija (onesposobljenost, onemogućenost). Kao alternative koriste se reči hendikep i invaliditet, oko čega u pokretu osoba sa hendikepom još uvek ne postoji saglasnost.
Polazne osnove
[уреди | уреди извор]Osoba sa invaliditetom
[уреди | уреди извор]Izraz osoba sa invaliditetom» (za razliku od izraza invalid ), govori o licu kod kojeg je invaliditet samo jedna od njegovih karakteristika, a nikako ne znači da je u pitanju lice, koje, u svojoj ukupnosti, manje vredi, smanjenih je potencijala, kapaciteta i
Osoba sa posebnimpotrebama
[уреди | уреди извор]Osoba sa posebnim potrebama ne znači da ta osoba zaista ima neke posebne potrebe, već ona samo u nekim slučajevima na poseban način zadovoljava potrebe koje imaju i sva ostala lica.
Hendikepirana osoba
[уреди | уреди извор]Termin hendikepirano lice nije primeren jer može da označava svako lice koje se nalazi u bilo kom nepovoljnom položaju, a ne samo lice sa invaliditetom.
Retardirano lice
[уреди | уреди извор]Izraz retardirano lice retko se koristi u pravnim dokumentima (obično u žargonu), jer nosi pejorativni pečat. Ovaj izraz prvi put je bio upotrebljen u Deklaraciji o pravima mentalno retardiranih osoba Ujedinjenih nacija iz 1971. godine, ali je on kasnije odbačen kao neadekvatan.[2]
Hendikep i invaliditet
[уреди | уреди извор]Standardnim pravilima za izjednačavanje mogućnosti – hendikep i invaliditet, prema Standardnim pravilima ujedinjenih nacija.[3]), navedeni pojmovi su definisani kao:[4]
- Invalidnost (eng. disability)
Invalidnost je zajednički je izraz za velik broj različitih funkcionalnih ograničenja koja se pojavljuju u svakoj populaciji svake zemlje u svetu. Ljudi mogu biti sa individualnim fizičkim, intelektualnim i čulnim oštećenjima, zdravstvenim stanjem ili mentalnom bolešću. Ovakva oštećenja, stanja ili bolesti mogu biti po svojoj prirodi nešto trajno ili prolazno.
U čanu 3 Zakon o sprečavanju diskriminacije prema osobama sa invaliditetom Republike Srbije izraz „osobe sa invaliditetom“:
Označava osobe sa urođenom ili stečenom fizičkom, senzornom, intelektualnom ili emocionalnom onesposobljenošću koje usled društvenih ili drugih prepreka nemaju mogućnosti ili imaju ograničene mogućnosti da se uključe u aktivnosti društva na istom nivou sa drugima, bez obzira na to da li mogu da ostvaruju pomenute aktivnosti uz upotrebu tehničkih pomagala ili službi podrške.[5]
- Hendikep (eng. handicap)
Hendikep znači gubitak ili ograničenje mogućnosti učestvovanja u životu zajednice ravnopravno s ostalima. On opisuje susret osobe sa invaliditetom i njene okoline. Svrha je ovog termina naglašavanje manjkavosti u okolini i u mnogima organizovanim aktivnostima društva, na primer u informisanju, komunikaciji, obrazovanju, čime se onemogućuje ravnopravno učešće osoba s invaliditetom.
Predlog za izmenu terminologije
[уреди | уреди извор]Izbegavati | Koristiti umesto toga |
---|---|
bogalj, invalid, hendikepiran, spastičar | osoba sa invaliditetom, osoba sa hendikepom |
paraplegičar, cerebralac | osoba sa paraplegijom, osoba sa cerebralnom paralizom |
osoba sa posebnim potrebama | osoba sa invaliditetom, osoba sa hendikepom |
slep, gluv, nagluv | osoba sa oštećenjem vida, osoba sa oštećenjem sluha, slepa osoba, gluva osoba |
prikovan za invalidska kolica, vezan za invalidska kolica | korisnik invalidskih kolica |
mentalno hendikepiran, mentalno zaosto, mentalno retardiran, mentalno nedovoljno razvijen | osoba sa teškoćama u učenju, osoba sa intelektualnim invaliditetom |
telesno sposoban | osoba bez invaliditeta |
Vidi još
[уреди | уреди извор]- Invalidnost
- Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom (Srbija)
- Savremena shvatanja invalidnosti
Izvori
[уреди | уреди извор]- ^ а б „Projekat „Ljudi i raskršća“” (PDF). 2012. Архивирано из оригинала (PDF) 24. 12. 2021. г. Приступљено 1. 12. 2020.
- ^ др Сулејман Машовић, Деклрација о ментално ретардираним усвојена у УН, Дефектологија, бр.2/1971. Загреб.
- ^ Rezolucija Generalne skupštine br. 48/96 od 20. decembra 1993. godine
- ^ „Jezik i terminologija, USH Ravnopravni u obrazovanju”. ush.rs. Приступљено 2. 12. 2020.
- ^ Zakon o sprečavanju diskriminacije prema osobama sa invaliditetom Republike Srbije, Službeni glasnik RS, 33/2006
Literatura
[уреди | уреди извор]- Др Предраг П. Јовановић, Заштита инвалида у радној средини Оригинални научни рад Универзитет у Новом Саду, Правни факултет у Новом Саду: стр. 931–944 364. . doi:10.5937/zrpfns49-9756. Недостаје или је празан параметар
|title=
(помоћ) - Конвенције ОУН о правима особа са инвалидитетом
Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор]- Definicije invalidnosti u Engleskom jeziku (језик: енглески)