Aleksandrina Cermanović Kuzmanović — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Поправка преусмерења
м Сређивање yu-линкова
Ред 15: Ред 15:
*[http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-]
*[http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-]
*[http://www.rastko.org.yu/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.org.yu}-]
*[http://www.rastko.org.yu/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.org.yu}-]
*[http://www.narodnimuzej.org.yu/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.org.yu}-]
*[http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.org.yu}-]


{{DEFAULTSORT:Цермановић Кузмановић, Александрина}}
{{DEFAULTSORT:Цермановић Кузмановић, Александрина}}

Верзија на датум 23. децембар 2008. у 14:19

Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović (19282001) bila je profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, šef katedre za Klasičnu arheologiju.

Rodjena je u Beogradu, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala 1951, a doktorirala 1961. godine sa tezom Trački konjanik u kulturi balkanskih naroda“). Bila je redovni profesor od 1978. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od 1984. do 1987. godine.

Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: „Grčke slikane vaze“, „Rimsko staklo“, sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom Dragoslavom Srejovićem, „Rečnik grčke i rimske mitologije“, kao i „Rečnik mitova drevne Evrope“.

Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije jeste niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: antička Duklja, Komini, Kolovrat... Istraživala je rimska utvrdjenja u Tekiji i Mihajlovacu u Đerdapu u periodu od 1969. do 1981. godine.

Izvori

  • „Ko je ko u Srbiji“, Bibliofon - Who is Who, Beograd 1995.

Spoljašnje veze