Epifiza — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим. #IABot (v2.0beta8)
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим. #IABot (v2.0beta9)
Ред 29: Ред 29:
* Anatomy Atlases, Microscopic atlas: [http://www.anatomyatlases.org/MicroscopicAnatomy/Section15/Plate15296.shtml Pineal gland]
* Anatomy Atlases, Microscopic atlas: [http://www.anatomyatlases.org/MicroscopicAnatomy/Section15/Plate15296.shtml Pineal gland]
* MedPix: [https://web.archive.org/web/20100612213550/http://rad.usuhs.edu/medpix/medpix.html?mode=image_finder#top Images of Pineal region]
* MedPix: [https://web.archive.org/web/20100612213550/http://rad.usuhs.edu/medpix/medpix.html?mode=image_finder#top Images of Pineal region]
* Ancient Brain Mapping and Origins of the Eye of Horus: [http://www.egyptmysteries.org Egyptian Study of the Pineal Gland]
* Ancient Brain Mapping and Origins of the Eye of Horus: [https://web.archive.org/web/20140517041047/http://egyptmysteries.org/ Egyptian Study of the Pineal Gland]
}-
}-



Верзија на датум 18. септембар 2018. у 16:41

Epifiza
Dijagram hipofize i epifize u ljudskom mozgu
Detalji
Latinskiglandula pinealis
PrekurzorNeuralni ektoderm
Posteriorna moždana arterija
Pokazatelji
Grejova anatomijap.1277
MeSHPineal+gland
NeuroLex IDPineal body
Dorlands
/Elsevier
g_06/12392585
TAA11.2.00.001
FMA62033
Anatomska terminologija

Epifiza ili pinealna žlezda (lat. Glandula pinealis) je mala endokrina žlezda u mozgu, locirana između moždanih hemisfera. Kod čoveka ova žlezda je veličine zrna graška. Epifiza luči melatonin koji reguliše budnost i spavanje. Kod životinja melotonin je zadužen za funkciju polnog nagona, ponašanje, rast krzna, kamuflažu i zimski san. Glavne ćelije u epifizi koje luče hormon se zovu pinealociti.[1][2]

Reference

  1. ^ Macchi M, Bruce J (2004). „Human pineal physiology and functional significance of melatonin”. Front Neuroendocrinol. 25 (3–4): 177—95. PMID 15589268. doi:10.1016/j.yfrne.2004.08.001. 
  2. ^ Arendt J, Skene DJ. „journal=Sleep Med Rev |volume=9 |issue=1 |pages=25–39 |year=2005 |pmid=15649736 |quote=Exogenous melatonin has acute sleepiness-inducing and temperature-lowering effects during 'biological daytime', and when suitably timed (it is most effective around dusk and dawn) it will shift the phase of the human circadian clock (sleep, endogenous melatonin, core body temperature, cortisol) to earlier (advance phase shift) or later (delay phase shift) times.”. doi:10.1016/j.smrv.2004.05.002. 

Spoljašnje veze