Aleksandrina Cermanović Kuzmanović — разлика између измена
м zamena kutijice |
м zamena kutijice; козметичке измене |
||
Ред 23: | Ред 23: | ||
Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine. |
Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine. |
||
Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: ''„Grčke slikane vaze“'', ''„Rimsko staklo“'', sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom [[Dragoslav Srejović |
Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: ''„Grčke slikane vaze“'', ''„Rimsko staklo“'', sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom [[Dragoslav Srejović|Dragoslavom Srejovićem]], ''„Rečnik grčke i rimske mitologije“'', kao i ''„Rečnik mitova drevne Evrope“''. |
||
Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: [[antička Duklja]], [[Комини|Komini]], [[Kolovrat]]... |
Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: [[antička Duklja]], [[Комини|Komini]], [[Kolovrat]]... |
||
Ред 29: | Ред 29: | ||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
*''„Ko je ko u Srbiji“'', -{''Bibliofon'' - ''Who is Who''}-, Beograd [[1995]]. |
* ''„Ko je ko u Srbiji“'', -{''Bibliofon'' - ''Who is Who''}-, Beograd [[1995]]. |
||
== Spoljašnje veze == |
== Spoljašnje veze == |
||
*[http://www.muzejuprijepolju.org.yu/arheologija.htm/ Materijal sa lokaliteta Kolovrat] |
* [http://www.muzejuprijepolju.org.yu/arheologija.htm/ Materijal sa lokaliteta Kolovrat] |
||
*[http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-] |
* [http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-] |
||
*[http://www.rastko.rs/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.rs}-] |
* [http://www.rastko.rs/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.rs}-] |
||
*[http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.rs}-] |
* [http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.rs}-] |
||
Ред 45: | Ред 45: | ||
[[Категорија:Српски археолози]] |
[[Категорија:Српски археолози]] |
||
[[Категорија:Професори београдског универзитета]] |
[[Категорија:Професори београдског универзитета]] |
||
[[sh:Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović]] |
[[sh:Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović]] |
Верзија на датум 3. март 2013. у 19:48
Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović | |
---|---|
Лични подаци | |
Датум рођења | 1928. |
Место рођења | Beograd, |
Датум смрти | 2001. |
Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović (1928 — 2001) bila je profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, šef katedre za Klasičnu arheologiju.
Rođena je u Beogradu, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala 1951, a doktorirala 1961. godine sa tezom „Trački konjanik u kulturi balkanskih naroda“. Bila je redovni profesor od 1978. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od 1984. do 1987. godine.
Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: „Grčke slikane vaze“, „Rimsko staklo“, sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom Dragoslavom Srejovićem, „Rečnik grčke i rimske mitologije“, kao i „Rečnik mitova drevne Evrope“.
Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: antička Duklja, Komini, Kolovrat... Istraživala je rimska utvrđenja u Tekiji i Mihajlovacu u Đerdapu u periodu od 1969. do 1981. godine.
Izvori
- „Ko je ko u Srbiji“, Bibliofon - Who is Who, Beograd 1995.