Aleksandrina Cermanović Kuzmanović — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м zamena kutijice
Autobot (разговор | доприноси)
м zamena kutijice; козметичке измене
Ред 23: Ред 23:
Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine.
Rođena je u [[Beograd]]u, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala [[1951]], a doktorirala [[1961]]. godine sa tezom ''„[[Trački konjanik]] u kulturi balkanskih naroda“''. Bila je redovni profesor od [[1978]]. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od [[1984]]. do [[1987]]. godine.


Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: ''„Grčke slikane vaze“'', ''„Rimsko staklo“'', sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom [[Dragoslav Srejović | Dragoslavom Srejovićem]], ''„Rečnik grčke i rimske mitologije“'', kao i ''„Rečnik mitova drevne Evrope“''.
Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: ''„Grčke slikane vaze“'', ''„Rimsko staklo“'', sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom [[Dragoslav Srejović|Dragoslavom Srejovićem]], ''„Rečnik grčke i rimske mitologije“'', kao i ''„Rečnik mitova drevne Evrope“''.


Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: [[antička Duklja]], [[Комини|Komini]], [[Kolovrat]]...
Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: [[antička Duklja]], [[Комини|Komini]], [[Kolovrat]]...
Ред 29: Ред 29:


== Izvori ==
== Izvori ==
*''„Ko je ko u Srbiji“'', -{''Bibliofon'' - ''Who is Who''}-, Beograd [[1995]].
* ''„Ko je ko u Srbiji“'', -{''Bibliofon'' - ''Who is Who''}-, Beograd [[1995]].


== Spoljašnje veze ==
== Spoljašnje veze ==
*[http://www.muzejuprijepolju.org.yu/arheologija.htm/ Materijal sa lokaliteta Kolovrat]
* [http://www.muzejuprijepolju.org.yu/arheologija.htm/ Materijal sa lokaliteta Kolovrat]
*[http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-]
* [http://www.anarheologija.org/vesti/index.php/ -{www.anarheologija.org}-]
*[http://www.rastko.rs/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.rs}-]
* [http://www.rastko.rs/o/imenski/c.html/ -{www.rastko.rs}-]
*[http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.rs}-]
* [http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=120/ -{www.narodnimuzej.rs}-]




Ред 45: Ред 45:
[[Категорија:Српски археолози]]
[[Категорија:Српски археолози]]
[[Категорија:Професори београдског универзитета]]
[[Категорија:Професори београдског универзитета]]

[[sh:Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović]]
[[sh:Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović]]

Верзија на датум 3. март 2013. у 19:48

Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović
Лични подаци
Датум рођења1928.
Место рођењаBeograd,
Датум смрти2001.

Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović (19282001) bila je profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, šef katedre za Klasičnu arheologiju.

Rođena je u Beogradu, gde se i školovala. Na Filozofskom fakultetu je diplomirala 1951, a doktorirala 1961. godine sa tezom Trački konjanik u kulturi balkanskih naroda“. Bila je redovni profesor od 1978. i upravnik Centra za arheološka istraživanja Filozofskog Fakulteta u periodu od 1984. do 1987. godine.

Autor je mnogih knjiga i naučnih radova od kojih su najpoznatiji: „Grčke slikane vaze“, „Rimsko staklo“, sigurno je jedno od njenih najpopolarnijih dela, napisano u saradnji sa profesorom Dragoslavom Srejovićem, „Rečnik grčke i rimske mitologije“, kao i „Rečnik mitova drevne Evrope“.

Plod njenog rada na klasičnoj arheologiji Jugoslavije je niz značajnih arheoloških lokaliteta kao što su: antička Duklja, Komini, Kolovrat... Istraživala je rimska utvrđenja u Tekiji i Mihajlovacu u Đerdapu u periodu od 1969. do 1981. godine.

Izvori

  • „Ko je ko u Srbiji“, Bibliofon - Who is Who, Beograd 1995.

Spoljašnje veze