Abdulah ibn Abdul el Mutalib

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Abdulah ibn Abd El-Mutalib ili Abd Alah ibn Abd el-Mutalib (arap. عبد الله بن عبد المطلب; r. 545 — u. 570. ili 571) je bio otac Islamskog poslanika Muhameda. Bio je sin Abd el-Mutaliba (Poznatog i kao Abdul Mutalib). Kao mladić se oženio sa Aminom, koja mu je rodila sina Muhameda. Dva meseca pre Muhamedovog rođenja je Abdulah umro na putu između Medine i Meke.

Život[uredi | uredi izvor]

Abdulah je najverovatnije rođen oko 545. ili 550. godine kao jedan od devetorice sinova Abdula Mutaliba. Kada je njegov otac još bio mladić, on se molio Bogu da mu podari više od pet sinova, i ako tako bude, onda će on, u znak zahvalnosti da žrtvuje jednog od njih. Vreme je prolazilo, i Abdul Mutalib je izrodio devet sinova. Sećajući se obećanja koje je dao Bogu, Abdul Mutalib je morao da žrtvuje jednog od njih devetorice. Jednog dana, svima njima je dao strelu na kojoj je pisalo svačije ime, i koju strelu on bude izvukao, taj će sin biti žrtvovan. Izabrao je Abdulaha, koga su ljudi smatrali kao poštenog i dobrog čoveka. Jedne noći, dok je Abdul Mutalib spavao, anđeo mu je došao u san i rekao mu da poštedi sinovljev život, te da ne mora nikog da žrtvuje, time je Abdulahov život bio spašen.

Brak[uredi | uredi izvor]

Abdulah je najverovatnije oko 569. godine oženjen sa Aminom. Naredne godine, Abdulah je morao da ode na put, ostaviviši ženu Aminu i nerođenog sina. Međutim, na putu do tamo, Abdulah se razboleo i preminuo, nekoliko meseci pred rođenje njegovog sina Muhameda. Ne zna se tačno mesto gde je sahranjen, ali pretpostavnja se da mu se grob nalazi na Arapskom polustrvu.

Značenje imena[uredi | uredi izvor]

Reč "Abdulah" dolazi od "Abd Alah", što bi se prevelo kao "Božiji sluga" (sluga Alahov).

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Hrišćani koji su u vreme turske vlasti na Balkanu prelazili na islam su imali čest običaj da svog oca pri popisima i dr. potrebama, vode pod imenom Abdulah, iako im se otac nije tako zvao, nego je imao hrišćansko ime. Razlog tome je bila identifikacija sa prorokom Muhamedom čiji je otac isto bio nemusliman (mnogobožac, paganin). Ipak, nisu svi praktikovali taj običaj, pa su ostali zapisi: Husein Stojanov, Mustafa Radojkov, Mehmed Radivojev...[1] 1570. g. popisani su konvertiti u prvom pojasu kao: Pervana, sin Miloša, Ilijas, sin Bojića, Hurem sin Vukanov, Skender, sin Vlatka, dok je mnogima uz njihovo ime pisalo da su sinovi Abdulaha (božiji robovi, zapravo novi muslimani). Popiz iz 1585. g. pokazuje 14 muslimana čijim očevima je bilo ime Abdulah, a 8 muslimana su bili sinovi Srba hrišćana. Bilo je i onih koji nisu krili ime oca pa su popisani kao Šain, sin Nikole, Hasan Jovanov, Murat Milošev, Hamza, sin Đurin, Hasan, sin Miloša...[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Selimović, Salih (2018). Da budemo ono što jesmo, pp. 164., 165. Beograd: Srpska radikalna stranka. 
  2. ^ Selimović, Salih (2017). Raška ili Sandžak, pp. 15. Beograd: Srpska radikalna stranka. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]