Adam u islamu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ime Adam napisano islamskom kaligrafijom.

Adam (arap. آدم — Adam, Adem) je, prema islamskom vjerovanju,[1] prvo ljudsko biće i prorok na Zemlji. Adamovu ulogu oca ljudske rase muslimani gledaju s poštovanjem. Muslimani takođe poštuju njegovu ženu, Evu (Havu), kao majku čovječanstva.[2] Muslimani gledaju na Adama kao na prvog muslimana, jer je u Kuranu objavljeno da su svi proroci propovjedali istu vjeru „pokornosti Bogu“.[3] Njegova priča je ispričana u Kuranu na više mjesta, mada je naracija u Kuranu drugačija od one u Tori po nekim aspektima.

Pogled na Stvaranje[uredi | uredi izvor]

Kuran i hadisi daju istu priču o stvaranju Adama i Eve. Sintezom Kurana sa sunitskim hadisima dobija se sljedeći račun. Po Kuranu, kada je Bog obavestio anđele da želi ostaviti nasljednike na Zemlji, oni su ispitivali da li će ljudi izazvati krvoprolića i oštećenja, ali On im je rekao da on zna ono što oni ne znaju.[4] Stvorio je Adama od blata i udahnuo mu je život. Hadisi dodaju da je nazvan Adam nakon što je napravljen od blata ili od kože (adim) Zemlje.[5]

Po Kuranu, Bog je zatražio da se svi anđeli poklone Adamu, što su i učinili svi osim Iblisa. Zbog ovoga, Bog je protjerao Iblisa na Zemlju gdje će on iskušavati ljude.[6] Bog uči Adama imenima svih stvari.[7]

Sunutski hadisi kaži da je Bog dok je Adam spavao, uzeo njegovo rebro i od njega stvorio Evu; međutim, dok se stvaranje spominje u Kuranu, tačan tok stvaranja nije naveden.[8] Kuran zatim navodi da je Bog naredio Adamu i Evi da ne smeju da prilaze jednom drvetu u rajskom vrtu, ali je Iblis uspeo da ih ubedi da to učine. Zatim su počeli da se pokrivaju jer su postali svesni da su bili goli.[9] Zbog ovoga, Bog je protjerao Adama i Evu na Zemlju; sunutski hadisi kažu da se voće pretvorilo u trnje, a da je trudnoća postala opasna. Hadisi takođe kažu da su Adam i Eva prognani daleko i da su morali krenuti u potragu jedno od drugim.[8]

Po islamskoj teologiji, ne nose sva djeca Adamov grijeh. Hasidi kažu da je Adamu kada je protjeran na Zemlju, Bog pokazao kada da zasadi sjeme i ispeče hljeb.[5] To je posao način života sve Adamove djece. Adam je nastavio da živi oko 1000 godina, iako je to bila tema rasprave.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lalljee 1981, str. 71.
  2. ^ Historical Dictionary of Prophets in Islam and Judaism, Wheeler, Adam and Eve
  3. ^ Concise Encyclopedia of Islam, C. Glasse, Adam
  4. ^ Qur'an 2:30. 
  5. ^ a b v al-Tabari (1989). The History of al-Tabari. New York: State University of New York Press. str. 259. ISBN 978-0-88706-562-0. 
  6. ^ Phipps 1996, str. 122–3
  7. ^ Lofstedt, Torsten (2005). „The Creation and Fall of Adam: A Comparison of the Qur'anic and Biblical Accounts”. Swedish Missiological Themes. 93 (4): 455. 
  8. ^ a b Wheeler 2001, str. 202–203
  9. ^ Thorp, John (1982). „The Muslim Farmers of Bangladesh and God's Creation of the World”. Asian Folklore Studies. 41 (2): 202—203. 

Literatura[uredi | uredi izvor]