Alberto Fudžimori

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alberto Fudžimori
Alberto Fudžimori, oktobar 1998.
Lični podaci
Puno imeAlberto Kenja Fudžimori Inomoto
Datum rođenja(1938-07-28)28. jul 1938.(85 god.)
Mesto rođenjaLima, Peru
DržavljanstvoPeru
Japan
ReligijaRimokatolik
UniverzitetCesar Vallejo University, University of Wisconsin–Milwaukee
ProfesijaInženjer poljoprivrede
Porodica
Supružnik
  • Suzana Higuči (v. 1974 —  r. 1994)
  • Satomi Kataoka (v. 2006)
Deca4, među kojima Keiko Fudžimori i Kendži Fudžimori
Politička karijera
Politička
stranka
Sí Cumple, Cambio 90, Nueva Mayoría, Peru 2000, Alliance for the Future, People's New Party
Predsednik Perua
22. jul 1990. — 22. novembar 2000.
PrethodnikAlan Garsija
NaslednikValentin Paniagva

Alberto Kenja Fudžimori (šp. izgovor: Fuhimori, 28. jul 1938, Lima), isto tako poznat kao Kenja Fudžimori, je bivši predsednik Perua koji je obavljao tu dužnost od 28. jula 1990. do 22. novembra 2000. Predstavlja prvu osobu istočnoazijskog porekla koja je postala šef latinoameričke države, a nakon Artura Čunga kao ceremonijalnog predsednika Gvajane druga osoba istočnoazijskog porekla koja je postala šef ne-azijske države.

Godine 1997, zadobio je simpatije Peruanaca kada je njegov tim od 140 komandosa upalo u kompleks japanske ambasade u kojoj je 14 revolucionara MRTA-e držalo taoce 126 dana tražeći oslobođenje oko 400 njihovih pripadnika. Oko te akcije mišljenja su podeljena jer su ubili sve revolucionare, iako su se neki navodno bili već predali.

Fudžimoriju se pripisuje povratak makroekonomske stabilnosti u Peru nakon burnog perioda pod Alanom Garsijom i uspostavljanje mira nakon dugotrajnog sukoba s levičarskim gerilcima među kojima se isticao maoistički pokret Sendero Luminoso. No, Fudžimori je isto tako bio žestoko kritikovan zbog autoritarnog vođenja države, pogotovo nakon državnog udara godine 1992, kao i bezbrojnih kršenja ljudskih i građanskih prava. Krajem 2000. opozicija njegovoj vlasti je narasla nakon otkrića brojnih korupcijskih skandala vezanih za njegov režim. Tada je on napustio Peru kako bi prisustvovao APEK-ovom samitu u Bruneju, ali je odatle otišao u Japan čiji je državljanin. Tamo je podneo ostavku, poslatu faks uređajem i naknadno službeno predatu peruanskoj ambasadi u Tokiju. Nakon nagađanja da neće biti prihvaćena, to se ipak dogodilo.

U oktobru 2005. Fudžimori je izjavio da će učestvovati na peruanskim predsedničkim izborima u aprilu 2006. Za vreme putovanja u Čile uhapsile su ga tamošnje vlasti 7. novembra 2005. Početkom 2006. peruanske vlasti su mu odbacile kandidaturu.

Dana 7. aprila 2009, tročlano sudsko veće osudilo je Alberta Fuhimorija za kršenje ljudskih prava. U presudi se tvrdi da je naredio odredima smrti da ubiju ukupno 25 ljudi u dva masakra 1991. i 1992, kao i da je bio umešan u kidnapovanje peruanskog opozicionog novinara Gustava Goritija i biznismena Samuela Dijera.[1][2] Sud ga je osudio na 25 godina zatvora.

Ćerka mu je Keiko Fudžimori.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Peru court finds Fujimori guilty”. Agence France-Presse. 07. 4. 2009. Arhivirano iz originala 12. 04. 2009. g. Pristupljeno 07. 4. 2009. 
  2. ^ Mapstone, Naomi (07. 4. 2009). „Fujimori convicted of human rights crimes”. The Financial Times. Pristupljeno 07. 4. 2009.