Ajron Men

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Iron Man (srp. Ajron Men – Gvozdeni čovek)
Ajron Men
Informacije iz publikacije
IzdavačMarvel komiks
TvorciSten Li
Lari Liber
Don Hek
Džek Kirbi
Prvo pojavljivanjeNeizvesne priče br. 39 (mart 1963)
Informacije u priči
Alter egoToni Stark (engl. Anthony „Tony“ Stark).
VrstaČovek
Podržava grupe

Ajron Men (engl. Iron Man — „Gvozdeni čovek”) je izmišljeni lik, superheroj iz stripova izdavačke kuće Marvel komiks. Kreator lika je bio pisac i izdavač Sten Li, scenarista stripa je Lari Liber (engl. Larry Lieber), a crtači Džek Kirbi (engl. Jack Kirby) i Don Hek (engl. Don Heck).[1] Prvi put se pojavio u martu 1963. godine u 39. broju stripa Neizvesne priče (engl. Tales of Suspense #39).[2]

Bogati američki biznismen, plejboj i genijalni naučnik Entoni Edvard „Toni” Stark (engl. Anthony Edward "Tony" Stark) zadobija od nekoliko povreda u grudima nakon otmice. Ljudi koji su ga zarobili pokušali su ga prisiliti da napravi oružje za masovno uništenje, ali on umesto toga stvara motorni oklop kako bi spasao sebi život i pobegao iz zarobljeništva. Kasnije, Stark razvija svoje odelo dodajući oružje i druge tehnološke uređaje koje je dizajnirao kroz svoju firmu Stark Industries. Koristi svoje odelo kako bi spasao svet kao Ajron Men. Iako je u početku skrivao svoj pravi identitet, Stark je na kraju u javnom saopštenju izjavio da je on, zapravo, Ajron Men.

Prvobitna namera Stena Lija je bila da Ajron Men bude borac protiv komunizma, junak kapitalistčikog sistema koji pokušava da razreši zla drugih sistema, pa su tako njegovi prvobitni negativci, uglavnom, bili razni diktatori iz Kine, Vijetnama, Rusije itd.[3][4] Ajron Men se udružio s drugim superjunacima u stripu Osvetnici.[5] Iako nisu imali stalnu postavku junaka, slogan pod kojim se bore uvek je isti: „Nema tog zlikovca kojeg Osvetnici zajedno ne mogu da pobede”.

Ajron Men se kasnije pojavljivao u brojnim crtanim televizijskim serijama. U Marvelovom filmskom univerzumu, Ajron Men se prvi put pojavio u istoimenom filmu 2008. godine. Ulogu Ajron Mena dobio je Robert Dauni Junior, a film je doživeo veliki uspeh. Sarajevski crtač Adi Granov radio je dizajn odela i oklopa za taj film.[6] Ajron Men je nastavio da se pojavljuje na filmskom platnu, i to u filmovima Neverovatni Halk (2008), nastavcima Ajron Men 2 (2010) i Ajron Men 3 (2013),[7][8] zatim u filmovima Osvetnici (2012), Osvetnici: Era Altrona (2015), Kapetan Amerika: Građanski rat (2016), Spajdermen: Povratak kući (2017), Osvetnici: Rat beskraja (2018) i Osvetnici: Kraj igre (2019).

Sten Li je osmislio lik Tonija Starka po uzoru na milijardera Hauarda Hjuza.[9]

Mladost[uredi | uredi izvor]

Toni Stark, izmišljeni lik, je sin Marije Kolins Karbonel (engl. Maria Collins Carbonell) i Hauarda Entonija Starka (engl. Howard Anthony), vlasnika moćne kompanije „Stark industrije“.[10] Još kao dečak je bio zainteresovan pravljenjem i upravljanjem mašinama, pa je već do svoje 19. godine završio prestižni MIT institut sa dva master zvanja, iz elektroinženjerstva i fizike. Po završetku studija, iako je bio uključen u porodični posao, radije se odao glamuroznom životu plejboja, umesto da razvija svoje veštine i talente. U 21. godini ostao je bez oba roditelja, koji su nastradali u saobraćajnoj nesreći, koju je, kako se kasnije saznalo, organizovala konkurentska kompanija. Nespreman i nezainteresovan za administrativno vođenje kompanije, Toni je postavio svoju sekretaricu Virdžiniju Pots (engl. Virginia „Pepper“ Potts) za izvršnog direktora. On sam nastavio je da se ekscentrično eksponira u javnosti, uživajući u ekstravagantnim nastupima i paradiranju na granici kiča, ili da se povlači u osamu sopstvene radionice, gde bi uživao u konstruisanju i razvijanju opreme kojom bi mogao da upravlja. Svakako i pod utiskom smrti roditelja, odao je se izlivima hedonizma ili raskalašnog pijančenja, ali je isto tako ispoljavao tvrdoglavost, cinizam i povremeno autistično povlačenje u samog sebe.

Izum oklopa[uredi | uredi izvor]

Toni Stark, trgovac oružjem, prisustvovao je u Vijetnamu demonstracijama napredne vojne opreme koju je njegova kompanija proizvodila. Tom prilikom napala ga je banda terorista koju je predvodio Sin Kong revolucionar Vong Čua (engl. Wong Chu). Tokom borbe mina je eksplodirala a šrapnel je pogodio Tonija i zastao blizu njegovog srca. Teroristi su ga potom odneli do Vong Čuovog logora i strpali u ćeliju sa profesorom Ho Jinsenom (engl. Ho Yinsen), čuvenim fizičarem. Vong Ču je zahtevao da Stark i Jinsen razviju nova, napredna oružjja za njegovu terorističku grupu, što je bila prilika koju su ova dvojica iskoristila da usavrše Tonijevu ideju o borbenom oklopu. Oni su u logoru uspeli da izumu oklop koji je otporan na metke. U nameri da iskoriste opremu za svoje bekstvo, došlo je do sukoba sa Vang Čuovim ljudima, u kojem je fizičar Jinsen stradao. Razjaren smrću kolege naučnika, Stark je potom koristeći oklop, uništio ceo Vang Čuov logor. Uspeo je da se vrati do Sjedinjenih Država, uz pomoć američkog marinca Džejmsa Roudija Roudsa (engl. James „Rhodey“ Rhodes). Pisci su menjali priču o ratnom mestu gde je Stark povređen. U originalnoj priči iz 1963. godine, to je bio rat u Vijetnamu. Godine 1990. ona je promenjena da bude Zalivski rat, a kasnije je promenjena da bude rat u Avganistanu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]