Beda Poštovani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beda Poštovani
Datum rođenja673.
Mesto rođenjaNortambrija
Datum smrti26. maj 734
Mesto smrtiDžerou

Beda Poštovani (lat. Beda Venerabilis; 672735), poznat i kao Sveti Bid, je bio engleski teolog i istoričar, pisac mnogobrojnih istorijskih i prirodnonaučnih dela i jedan od najobrazovanijih ljudi zapadne Evrope svog vremena.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Beda Poštovani

Beda se rodio na imanju manastira Džerou u Engleskoj, gde je i stekao obrazovanje, a kasnije postao i opat. Tu i u susednom benediktanskom manastiru Vermut je proveo čitav život. Posvećeno se borio protiv irskih monaha u Engleskoj koji su se opirali uticaju Rima i uspostavljanja rimske crkvene hijerarhije na tom prostoru.[1][2][3][4]

Dela[uredi | uredi izvor]

De natura rerum, 1529

Kao plod njegovog rada na tom polju, 731. godine nastalo je delo „Historia ecclesiastica gentis anglorum“ („Crkvena istorija engleskog naroda“) u pet knjiga. Delu nedostaje jedna misao vodilja, jer ono sadrži najrazličitija obaveštenja iz crkvene istorije koja su grupisana po hronološkom redu. Beda je koristio sve izvore koji su mu bili dostupni, a pisao je živo, trezveno i tačno. Delo svedoči o kulturnom nivou Engleske u 7. i 8. veku. Kao dopuna mu služi knjižica „Vita beatorum abbatum Wiremuthensium et Girvensium“ („Život blaženih opata manastira Vermut i Džerou“). To su biografije četiri opata manastira u kojima je Beda živeo.

Bedino drugo značajno delo je „Chronicon de sex aetatibus mundi“ („Hronika o šest doba sveta“). Poseban deo ove hronike bavi se računanjem vremena i nosi naziv „De temporum ratione“ („O smislu vremena“). Sastavljen je 727. godine. Sama hronika je kompilativnog karaktera i prerađuje ranije pisce. Kao dodatak, ovoj hronici pripada i jedan martirologij (spis o svecima mučenicima). Sem istorijskih, Beda je pisao i dela iz oblasti matematike, astronomije i drugih prirodnih nauka, kao i dela iz oblasti muzike.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ray 2001, str. 57–59
  2. ^ Colgrave & Mynors 1969, str. xix
  3. ^ Campbell 2004
  4. ^ Colgrave & Mynors 1969, str. 566–567

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]