Bitka kod Katvejka i Sheveningena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Katvejka i Sheveningena
Deo Prvog anglo-holandskog pomorskog rata
Vreme10. avgust 1653.
Mesto
{{{lokacija}}}
Sukobljene strane
 Nizozemska republika  Engleska

Ovo su gradovi na obali Holandije u neposrednoj blizini Haga (hol. Den Haag или 's-Gravenhage). U ovoj bici je je prvi put u itoriji omorskih ratovanja bila primanjena taktika „linije brazde“.

Situacija pred bitku[uredi | uredi izvor]

Holandiju je rat teško pogađao. Njena pomorska trgovina je gotovo sasvim zamrla. Smatra se da su Englezi u toku rata zaplenili između 1600 i 1700 holandskih trgovačkih brodova (priza), što je po vrednosti odgovaralo četvorostrukom prihodu Engleske, ribarstvo i trgovina su bili potpuno uništeni. Kao uslov za mir Oliver Kromvel je tražio da Holandija napusti političku samostalnost. Očekivano, Holandija je to odbila a velikom brzinom je dato u gradnju 30 brodova bržeg i većeg tipa.

Posle bitke kod Nort Forlenda 12. i 13. juna 1653.g, engleska flota sa oko 100 brodova pod komandom generala na moru generala na moru Džordža Monka sprovodila je usku blokadu holandske obale da bi sprečila sjedinjenje holandske glavnine snaga koja je pod komandom admirala Martena Trompa bila u reci Mezi dok se eskadara pod komandom Kornelisa de Vita (hol. Cornelis de Witt) nalazila u Den Helderu.

Bitka[uredi | uredi izvor]

Dok su Englezi pred ostrvom Tesel motrili na de Vita, admiral Tromp je 3. avgusta sa 80-90 brodova i pet brandera isplovio iz Meze, zadržao se nekoliko dana ispred ušća, a zatim zaplovio ka severu. Obavešten o tome, Monk napušta blokadu i 8. avgusta se kod Katvejka susreo sa Trompom koji je odmah okrenuo svoje brodove ka jugu da bi Engleze odvukao što dalje od Tesela i tako de Vitu omogućio da isplovi. Najbrži engleski brodovi sustigli su začelje holandske eskadre i prešli u napad, ali je borba bila prekinuta padom mraka. de Vitova eskadra je tokom noći otplovila iz Den Heldera i sledećeg se jutra sjedinila sa Trompom.

Zbog oluje borbena dejstva su otpočela tek sledećeg dana - 9. avgusta - pred Sheveningenom. General na moru Monk je zauzeo povoljniji taktički položaj i tokom šestočasovne borbe izbacio je iz stroja nekoliko holandskih brodova. U bici se holandski admialski brod sudario sa engleskim brodom. Na palubi se razvila strašna borba u kojoj je poginuo i admiral Tromp, a de Vit je sa eskadrom počeo da se povlači. Nakon pogibije admirala Trompa admiral de Rojter probijo englesku liniju, ali je morao da naredi da mu se zastavni brod odvuče, jer je od 150 ljudi imao 43 mrtva i 53 ranjena, a brod je bio potpuno nesposoban za manevrisanje. U bici je poginulo i nekoliko istaknutih zapovednika broodva na obe strane.

U bici kod Katvejka i Sheveningena Holanđani su izgubili 14 brodova, a imali su oko 500 pogunulih, 700 ranjenih i oko 700 zarobljenih, dok su Englezi izgubili dva broda, uz gubitke od 400 poginulih i oko 700 ranjenih.

Nakon bitke englaska flota se privremeno povukla u svoje luke radi popravke teško oštećenih brodova. To su iskoristili Holanđani da sprovedu nekoliko konvoja trgovačkih brodova, ali je to bilo neznatno u odnosu na njihovu dotadašnju veoma visoko razvijenu pomorsku trgovinu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vojna enciklopedija, Katvejk i Sheveningen
  • Prikril, Boris (1985). Tri tisuće godina pomorskog ratovanja. Opatija: Otokar Keršovani. 
  • Kriston I. Arčer, Džon R. Feris, Holger H. Hervig i Timoti H. E. Travers, Svetska istorija ratovanja, Alexandria Press, Beograd, 2006.
  • Fridrih fon Kohenhauzen, Veliki vojskovođi, Geca Kon A. D. Beograd, 1937.