Blagoje Jastrebić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Blagoje Jastrebić
Fotografija sa groba Blagoja Jastrebića u Vašici.
Datum rođenja(1941-03-26)26. mart 1941.
Mesto rođenjaVašicaKraljevina Jugoslavija
Datum smrti14. jun 1979.(1979-06-14) (38 god.)
Mesto smrtiBeogradSFRJ

Blagoje Jastrebić (Vašica, 26. mart 1941Beograd, 14. jun 1979) bio je srpski književnik, esejista.[1][2] Bio je jedan od glavnih urednika časopisa Gledišta, i glavni urednik izdavačkog preduzeća Prosveta.[2]

Život[uredi | uredi izvor]

Najpoznatiji je po knjizi Crven ban u kojoj je na popularan način prikazao odabrane erotske pesme koje je prikupio Vuk Karadžić. Jastrebić je izabrao 121 od postojećih 367 pesama koje se danas nalaze u Srpskoj akademiji nauka.[3] Pojava te knjige je izazvala žučne diskusije, pri čemu je Jastrebić bio napadan da je prikazao Vuka na nedoličan način.[3] Višemesečna rasprava vodila se javno preko štampe pri čemu je Jastrebić branio stavove da „sve to pripada narodu i kulturi ovog naroda“.

Pisao je romane, eseje, drame, studije u kojima se bavio piscima iz srpske književne tradicije od Vuka Karadžića, preko Laze Kostića, Đure Jakšića do Jovana Skerlića, Stanislava Vinavera. Bio je član Udruženja književnika Srbije od 1973.

Bio je komandant omladinske radne brigadeJovan Popović“ sa Filološkog fakulteta i to 1963. izgradnja auto-puta Beograd - Niš kod sela Kolari i 1964. izgradnja Vukovog puta od rodne kuće Vuka Karadžića do manastira Tronoša

Poginuo je u saobraćajnoj nezgodi 14. juna 1979. u Beogradu.[2]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Prvina, roman
  • Na Filipovom putu, roman, BIGZ, Beograd (1976)
  • Ševin kas, roman, BIGZ, Beograd (1975)
  • Strmoglav u jednosložni zanos, zbirka eseja, Bagdala, Kruševac (1975)
  • Kudeljina stega, roman (1973)
  • Poetika Laze Kostića studija, Beograd (1970)
  • Boravak u običnoj sobi dramski tekst
  • Džezva i bele šoljice, dramski tekst
  • Savremena srpska drama, studija, Jastrebić je jedan od autora
  • Daleko od kraja, knjiga izdrata na 30. godina od njegove, prerane, smrti, koja obuhvata gotovo ceo njegov opus, Otkrovenje, Beograd (2009)

Književni klub[uredi | uredi izvor]

Književni klub „Blagoje Jastrebić“ osnovan je 13. maja 2010. na inicijativu Mesne zajednice Vašica. Klub je organizacija književnih stvaralaca, bez obzira na vrstu književnog stvaralaštva. Udruženje je osnovano radi okupljanja pisaca i stvaralaca na polju književnog stvaralaštva svih oblika, a u cilju širenja pisane reči i književne kulture.[4]

Književni klub "Blagoje Jastrebić"[uredi | uredi izvor]

Književni klub "Blagoje Jasrebić" je osnovan 13. maja 2010. godine na inicijativu Mesne zajednice Vašica a podržan od Lokalne samouprave Šid.[5]

Jastrebićevi književni susreti[uredi | uredi izvor]

Jastrebićevi književni susreti se održavaju svake godine, a 2011. po 30 put. Povodom ove manifestacije Književni klub iz Vašice raspisao je po prvi put i konkurs za poeziju. Pravo učešća su imali učenici seoske osnovne škole, a tema konkursa je bila „Moje selo Vašica i Gradina na Bosutu“. Petočlani žiri u sastavu: Darko Kolar, Đurica Edelinski, Snežana Mihajlović, Vladimir Jeremić i Veselin Veljko Vučković odlučio je da nagradu dobiju učenici: Ivana Lujić, Bojana Božić, Nebojša Bašić, Vladimir Miščević, Uroš Kašterović, Nikolina Kašterović i Dušanka Čegiljević.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 278. 
  2. ^ a b v D. Poznanović (29. juli 2009). „Na poslu književnom i narodnom (izabrana dela Blagoja Jastrebića, str. 15)” (PDF). Sremske novine. Pristupljeno 19. 9. 2011. [mrtva veza]
  3. ^ a b Radisavljević, Zoran (19. 1. 2008). „Pocrveneo „Crven ban. Politika. Pristupljeno 19. 9. 2011. 
  4. ^ [https://web.archive.org/web/20130208150034/http://www.sidskiportal.net/knjizevni-klub-blagoje-jastrebic-vasica/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. februar 2013) Šidski portal: Književni klub „Blagoje Jastrebić“ - Vašica], Pristupljeno 15. 3. 2013.
  5. ^ „Književni klub”. sidskiportal.net. Pristupljeno 28. 1. 2022. 
  6. ^ Sremske novine: „U čast i slavu velikog pesnika“, 28. 6. 2011, Pristupljeno 15. 3. 2013.