Val (Fejer)
| Val mađ. Vál | |
|---|---|
 Ptičja prspektiva | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Centralna prekodunavska regija[1] |
| Županija | Fejer (županija) |
| Srez | Martonvašar |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 2.394[2] |
| — gustina | 59,14 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 21′ 49″ S; 18° 40′ 31″ I / 47.36369° S; 18.67532° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 40,48 km2 |
  Val Val na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 2473 |
| Pozivni broj | (+36) 22 |
| Veb-sajt | |
| https://val.hu/ | |
Val (mađ. Vál) je grad u Mađarskoj. Mesto se nalazi u severoistočnom delu županije Fejer, u srednjem delu doline Vali, duž puta 8111 između Baračke i Alčutdoboza. Nalazi se 50 kilometara od Sekešfehervara, 45 kilometara od Budimpešte, 18 kilometara od Bičke, 9,5 kilometara od Baračke i 8,5 kilometara od Alčudoboza.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Istorija predela oko Vala datira još iz kamenog doba, na osnovu arheoloških nalaza pronađenih ovde, mogao je biti mesto stanovanja i tada.
Ime sela verovatno potiče od latinske reči „valis“, (dolina). Prema drugom objašnjenju, „Verovatno je nastalo od ličnog imena pa je dato naselju. Lično ime na kome se zasniva mora biti nemačkog porekla, (vö. a ne Wahl).“ Rasprostranjena ideja da se Arpadov unuk tako zvao je pogrešna. Koliko danas znamo, Arpad nije imao unuka po imenu Val. (Nesporazum dolazi iz činjenice da je u opisu Konstantina, rođenog u Biboru, istoričar koji je živeo u 19. veku pogrešno protumačio ime „Fajsz“ napisano grčkim slovima kao „Val“. Danas prihvaćeno čitanje je za ime Jutas ' sin: "Fajsz")[3][4]
Već u rimsko i kasnije tursko doba kroz selo je prolazio važan vojni put.
Godine 1166. naselje je pripalo vespremskoj episkopiji. Godine 1247. smatrano je vlasništvom Poka Valija, 1353. Tamaša Valija, 1388. Petra Valija, a 1395. Eđeda Valija.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 1910. od 3.100 stanovnika naselja, 3.076 su bili Mađari, 14 Nemci, 7 Slovaka, 2 Rumuna i 1 drugi.[5]
Tokom popisa iz 2011. godine, 88,7% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,3% kao Bugari, 0,3% kao Romi, 1% kao Nemci i 0,2% kao Rumuni (11,2% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta ukupan broj može biti veći od 100%). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 48,9%, reformisani 17,9%, luterani 0,5%, nedenominacioni 9,8% (22,1% se nije izjasnilo).[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Fejér megyei kistérségek összehangolt stratégiai programja” (PDF). Sárvíz Térségfejlesztő Egyesület. 2001. str. 29—34. Arhivirano iz originala (pdf) 2013-05-15. g. Pristupljeno 2012-07-11.
- ^ Popis stanovništva
- ^ Gyóni Mátyás. „A magyar nyelv görög feljegyzéses szórványemlékei Bp. 1943. 139.old”.
- ^ Földrajzi nevek etimológiai szótára (szerk. Kiss Lajos) Bp. 1978. 677. o.
- ^ Popis iz 1910. godine. 1. Glavni podaci o stanovništvu po selima i naseljenijim pustarama i naseljima (Objavljeno 1912) II. Detaljni podaci 1. Najvažniji demografski podaci po opštinama. I. Mađarska, 16–17. stranice. [1]
- ^ Vál Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- www
.val .hu - Mapa ulica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. maj 2011)
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
