Vojvoda Petrilo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vojvoda Petrilo je bio srpski vojvoda iz 11. veka, učesnik ustanka Đorđa Vojteha iz 1072. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Nakon velikog poraza Vizantije kod Mancikerta u Makedoniji se počeo pripremati ustanak izazvan fiskalnom politikom logoteta Nićiforice. Glavni izvor za ustanak iz 1072. godine jeste anonimni Skiličin nastavljač. Ustanici su za vođu izabrali Konstantina Bodina jer je bio kraljevskog roda. Samuilovi potomci već su iščezli ili su bili nepoželjni zbog iskustva iz 1041. godine. Mihailo je poslao i 300 vojnika pod vojskovođom Petrilom u Prizren gde su se okupljale vođe pokreta, uključujući i Đorđa Vojteha iz Skoplja, najuglednijeg među ustanicima. Bodin je početkom jeseni 1072. godine proglašen za cara pod imenom Petar. Strateg Bugarske krenuo je da uguši ustanak, ali je u međuvremenu smenjen. Novi namesnik pretrpeo je poraz u kome je izgubio život. Ustanici zauzimaju Skoplje nakon čega se dele u dve skupine. Bodin je krenuo prema Nišu, a Petrilo prema jugu zauzimajući Ohrid i Devol. Napao je Kostur, ali je u napadu poražen te se morao spasiti bekstvom u Duklju kod Mihaila.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija srpskog naroda 1, grupa autora, Srpska književna zadruga, Beograd (1999), drugo izdanje
  • Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom 3, Naučno delo, Beograd (1966)