Draga Spasić
Draga Spasić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. februar 1876. |
Mesto rođenja | Valjevo, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 29. jul 1938.62 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
Draga Spasić, (rođ. Stefanović; Valjevo, 11. februar 1876 — Beograd, 29. jul 1938) bila je srpska pozorišna glumica i operska pevačica, jedna od najobdarenijih i najomiljenijih ličnosti u istoriji srpskog muzičkog pozorišta.[1][2]
Počeci[uredi | uredi izvor]
U Valjevu je završila osnovnu školu i četiri razreda gimnazije, a u Beogradu učiteljsku školu. Dve godine je radila kao učiteljica[1] da bi 1896. debitovala u Narodnom pozorištu u Beogradu.[3] Tamo je radila do 1897. kada prelazi Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.
Usavršavanje[uredi | uredi izvor]
Solo pevanje je završila u Beču kod profesora Filipa Forstena. Po povratku u Novi Sad je stekla slavu kao jedna od najboljih i najomiljenijih glumica i operskih pevačica u Vojvodini.[1] Za Srpsko narodno pozorište je radila do 1908. godine, nakon čega ponovo odlazi u Beograd u svoju prvu pozorišnu kuću. U Narodnom pozorištu je bila aktivna do 1925. godine, a radi profesionalnog usavršavanja, ponovo je kraće vreme boravila i u Parizu.
Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]
Tokom prvog svetskog rata, dobrovoljno se angažovala kao bolničarka u Okružnoj bolnici u Nišu, a tamo je povremeno i priređivala koncerte ranjenicima.
Dva pozorišta[uredi | uredi izvor]
Nakon završetka rata, Draga Spasić se ponovo vraća u Beograd i u Narodnom pozorištu radi do 1925. godine. Tokom tog perioda često gostuje u Srpskom narodnom pozorištu i na taj način ostaje verna obema svojim pozorišnim kućama.
Savršena uloga, spram nje i nagrada[uredi | uredi izvor]
Draga Spasić se istakla u operetama i komadima s pevanjem. Naročito je plenila svojim izvođenjem naslovne uloge Koštane Borisava Stankovića. Ta uloga je krunisala njenu dvadesetpetogodišnju karijeru, a o kvalitetu tog izvođenja svedoči i priznanje koje je dobila. Naime, ukazujući joj posebnu čast, sam pisac drame, Bora Stanković, joj uručuje lovorov venac.
Gostovanja[uredi | uredi izvor]
Svoj neiscrpni repertoar narodnih pesama pronela je kroz Ameriku (1924), gde je bila gost srpskih iseljenika.
Takođe je sa velikim uspehom, gostovala i u Bugarskoj.[1]
Visoki kvaliteti u operi i drami[uredi | uredi izvor]
Svojim dinamičnim temperamentom, osećajnošću, darom za glumu, sigurnom pevačkom tehnikom i lepom pojavom, Draga Spasić je umnogome doprinela utemeljenju srpske muzičke kulture. U listu Pozorište, 1901. godine (kada je Draga Spasić imala svega 25 godina), Jovan Grčić o njoj piše sledeće: „Sad je već jasno - ima prekrasan glas, čist i jasan, milu pojavu, razumnu inteligenciju”.[1]
Bila je primadona beogradske Opere. Za svoj rad je odlikovana i ordenima Svetog Save i Jugoslovenske krune IV reda.
Odjeci[uredi | uredi izvor]
Novosadska sredina u kojoj je relativno kratko boravila, prihvatila ju je kao jednu od najznačajnijih ličnosti gradske kulturne baštine. O tome svedoči ulica nazvana njenim imenom i bista postavljena ispred sporednog ulaza u SNP, rad Radmile Graovac (1981).
Najznačajnije uloge[uredi | uredi izvor]
U tabeli su popisane najznačajnije uloge.
Žanr | Uloga | Komad | Autor |
---|---|---|---|
U komadima sa pevanjem: | Kata | RIĐOKOSA | Šandor Lukači |
Jelka Čizmićeva | SEOSKA LOLA | Ede Tot | |
Ruža | DEVOJAČKA KLETVA | Ljubomir Petrović Ljubinko; Davorin Jenko | |
Koštana | KOŠTANA | Borisav Stanković; | |
U operetama: | Rozalinda | SLEPI MIŠ | Johan Štraus |
Deniza | MAMZEL NITUŠ | Florimon Ronže-Erve | |
Ilonka | AGNESA | ||
U operama: | Neda | PAJACI | Ruđero Leonkavalo |
Santuca | KAVALERIJA RUSTIKANA | Pjetro Maskanji | |
Agata | ČAROBNI STRELAC | Karl Marija fon Veber | |
Leonora | TRUBADUR | Đuzepe Verdi | |
Agata | VILENjAK | Karl Marija Veber | |
Mimi | BOEMI | Đakomo Pučini | |
Lola | VERTER | Žil Masne | |
U dramama: | Julija | PRISNI PRIJATELjI | Viktorijen Sardu |
Ana Dembi | KIN | Aleksandar Dima Otac |
Kraj[uredi | uredi izvor]
Draga Spasić je dugo i teško bolovala i umrla u Beogradu 1938. godine u svojoj 62. godini.
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Valjevka Draga Spasić (12. jun 2016)
- G-đa Draga Spasić - O dvadesetpetogodišnjici umetničkog rada ("Politika", 14. maj 1923)