Дугорепа сова
Dugorepa sova Strix uralensis | |
---|---|
Strix uralensis | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | Hordati (Chordata)
|
Klasa: | Ptice (Aves)
|
Red: | Sove (Strigiformes)
|
Porodica: | Tipične sove (Strigidae)
|
Rod: | |
Vrsta: | S. uralensis
|
Binomno ime | |
Strix uralensis Pallas, 1771
| |
Rasprostranjenje dugorepe sove u svetu |
Dugorepa sova ili uralska sova (lat. Strix uralensis) vrsta je ptica koja pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae). Dugorepa sova je na listi strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.[2]
Opis vrste[uredi | uredi izvor]
Kao i šumska sova, i uralska je bez perjanih uški s okruglim „licem”. Oči su sitne i crne. Spada ugrupu velikih sova, a u poređenju s ostalim vrstama ima znatno duži rep, pa se prema tome naziva još i dugorepa sova.[3]
Način života[uredi | uredi izvor]
Ishrana[uredi | uredi izvor]
Hrani se pretežno pticama veličine sojke, ali i glodarima, a ponekad i mladim zverima (lasica, mlada kuna).
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Uralska sova se gnezdi u dupljama drveta i u gnezdima dnevnih ptica grbljivica, ako prnađe neko napušteno ili se izbori za njega. Par uralskih sova godišnje podigne svega dva-tri mladunca.
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Uralska sova se može sresti ponegde se po veoma starim, naročito četinarskim šumama. Ova vrsta koja je vezana za šumska staništa i po kojoj su poznate Vršačke planine u Srbiji. Kao i sve velike sove, i uralska sova je malobrojna, i u Srbiji nedovoljno istražena. I njoj, kao i šumskoj sovi su za gnežđenje potrebne duplje, kojih nema dovoljno. Od 2006. ova vrsta je počela da se gnezdi na Vršačkim planinama u kućicama koje su postavljene, pa je registrovano svega tri para, a smatra se da ih ima bar još toliko. Vršačke planine su, za sada, jedino mesto u Vojvodini gde se ova vrsta gnezdi, pa je samim tim zaštitni znak ovog područja. Populacija ove vrste prati se dugi niz godina i nastoji se da se poveća.[4]
Sistematika[uredi | uredi izvor]
Do sada je identifikovano i potvrđeno 10 ili 11 podvrsta dugorepe sove:[5]
- Strix uralensis daurica, (Stegmann, 1929)
- Strix uralensis davidi, (Sharpe, 1875)
- Strix uralensis fuscescens, (Temminck & Schlegel, 1850)
- Strix uralensis hondoensis, (Clark, 1907)
- Strix uralensis japonica, (Clark, 1907)
- Strix uralensis liturata, (Lindroth, 1788)
- Strix uralensis macroura, (Wolf, 1810)
- Strix uralensis yenisseensis, (Buturlín de 1915)
- Strix uralensis momiyamae, (Taka-Tsukasa, 1931)
- Strix uralensis nikolskii, (Buturlín, 1907)
- Strix uralensis uralensis, (Pallas, 1771)
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Facijalni disk
-
Jaje dugorepe sove
-
Iz profila
-
Mladunče
-
Mladunče
-
Strix uralensis, zoo vrt Norfok, Engleska
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Strix uralensis. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ „Prilog I: Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 14. 07. 2010. g. Pristupljeno 14. 07. 2010.
- ^ Daliborka Stanković (2009). „Sve Sove Srbije”. Politikin zabavnik. Arhivirano iz originala 10. 01. 2011. g. Pristupljeno 10. 8. 2010.
- ^ Milivoj Vučanović. „Sove vršačkih planina”. Radio Beograd. Pristupljeno 10. 8. 2010.[mrtva veza]
- ^ „Strix uralensis”. Integrated Taxonomic Information System. Pristupljeno 6. 6. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- (jezik: engleski) BirdLife Species Factsheet. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016)
- (jezik: engleski) Dugorepa sova na sajtu avibase