Duško M. Petrović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Duško M. Petrović
Duško M. Petrović, srpski pesnik, lirik i satirik
Lični podaci
Datum rođenja(1948-11-18)18. novembar 1948.(75 god.)
Mesto rođenjaDonja Previja, FNRJ
Književni rad
Period1968—danas
NagradeKočićeva nagrada, Pesnička povelja Sokolica, Pečat kneza Lazara, Vukova nagrada 2019.

Duško M. Petrović (Donja Previja, 18. novembar 1948) srpski je književnik, lirik i satirik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Duško M. Petrović je rođen 18. novembra 1948. u Donjoj Previji, opština Gornji Ribnik, srez Banja Luka, BiH, Jugoslavija, danas Republika Srpska. Školovao se u Drvaru (u osnovnoj školi i gimnaziji) i u Beogradu (na Filološkom fakultetu; srpsko-hrvatski jezik i književnost).[1] Duško M. Petrović živi u Beogradu, opština Vračar; slavi krsnu slavu Časne verige apostola Petra 16/29. januara.

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Objavljivao je u skoro svim značajnijim časopisima i listovima srpskog jezika, a nešto lirike i satire prevedeno mu je i objavljeno na jezicima drugih naroda. Do sada je objavio šest knjiga lirike, jedanaest knjiga satire, i po jednu knjigu lirsko-satiričnih i refleksivno-poetskih zapisa. Pisao je i za pozorište, radio i televiziju, a ispisivao je političke i satiričke kolumne u dnevnim i nedeljnim listovima u Srbiji i Republici Srpskoj. Član je i Saveta Društva "Sveti Sava" iz Beograda i Uređivačkog odbora časopisa "Bratstvo" [2] . Bio je osnivač i urednik studentskog časopisa "Stradija" ("srpski list za jugoslovenska pitanja") 1971. i 1972. godine kada je časopis trajno zabranjen [3]. Status slobodnog umetnika imao je od 1969. do 1978. i od 2003. do 2011. godine, a u redakciji Ježa (urednik), potom Ošišanog ježa (glavni urednik 1991-1995) radio je od 1978. do 2003. godine.[4] Pokrenuo (2002) i uređivao (do 2009) časopis "Otadžbina", glasilo Srba iz Srbije, Srpske, Crne Gore i rasejanja. Časopis "Otadžbina" ugašen je (odlukom APR-a) 2009. godine. Pokrenuo je (2014) i uređuje "Žrnov", časopis za kulturu, nauku i umetnost, koji uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji izlazi dva puta godišnje, o Božiću i o Vidovdanu.[5]

Drugi o Dušku M. Petroviću[uredi | uredi izvor]

O lirici i satirama Duška M. Petrovića pisali su: Milovan Vitezović, Dragan Lakićević, Predrag Lazarević, akademik Branko Milanović, Gojko Božović, Milenko Stojičić, Ranko Preradović, Slobodan Novaković, Dušan Stojković i drugi.[6] Prof. Predrag Lazarević je 2002. godine objavio i knjigu "Satira motivisana rodoljubljem ili o jedanaest knjiga Duška M. Petrovića" [7](izdanje KZ "Vaso Pelagić", Banja Luka 2002). Petrović je zastupljen u dvadeset devet antologija i zbornika lirike i satire, od čega su tri antologije na ruskom i po jedna na nemačkom, slovenačkom, poljskom, bugarskom, engleskom i beloruskom jeziku. Priredio je i napisao pogovor za antologiju satiričnog aforizma Republike Srpske "Led je probijen. Uskačite!"[7] (Izd. BINA, Banja Luka, 2005) i, zajedno s Kočićevom praunukom Vesnom Mališić, knjigu "Spomenar Milke Kočić" [8] (izd. "Književni atelje Banja Luka - Beograd 2010).

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Besede[uredi | uredi izvor]

  • Krajina i srpski duhovni prostor (kao predstavnik Udruženja Srba Krajišnika u Beogradu na skupu SANU, CANU i ANURS "Srpski duhovni prostor", Dvorovi kod Bijeljine 1998);
  • Najsvetliji uzor (po primanju Kočićeve nagrade, Banski dvor, Banja Luka, 24.8.2002);
  • Jabuke i knjige (na otvaranju festivala poezije u Jablanici pod Kozarom 14. septembra 2008);
  • Sveti Sava duhovni otac Srba (na Svetosavskoj akademiji Zvorničko-tuzlanske eparhije u Bijeljini 2010. godine)...

Putopisi[uredi | uredi izvor]

Dramski tekstovi[uredi | uredi izvor]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Duško M. Petrović” (PDF). Elektronski časopis za satiru "Etna" - Autoportret satiričara. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  2. ^ Promocija Društva Sveti Sava
  3. ^ „Nedeljnik: "Zabranjeni broj": To je bilo treniranje slobode, ili kako su mediji izveštavali o protestima 1968. godine”. Arhivirano iz originala 26. 02. 2019. g. Pristupljeno 26. 02. 2019. 
  4. ^ "Ko je ko u našem humoru, satiri i karikaturi", Ošišani jež 1998.
  5. ^ „Sajt časopisa Žrnov”. Pristupljeno 12. 12. 2018. [mrtva veza]
  6. ^ „Rekli su, napisali, objavili...”. Pristupljeno 12. 12. 2018. 
  7. ^ a b Raj za satiričare
  8. ^ „Republika Srpska na sajmu knjiga u Beogradu”. Arhivirano iz originala 26. 02. 2019. g. Pristupljeno 26. 02. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]