Karl Ludvig fon Bruk

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karl Ludvig fon Bruk
Karl Ludvig fon Bruk na litografiji Jozefa Krihubera iz 1849. godine.
Datum rođenja(1798-10-18)18. oktobar 1798.
Mesto rođenjaElberfeldSveto rimsko carstvo
Datum smrti23. april 1860.(1860-04-23) (61 god.)
Mesto smrtiBečAustrijsko carstvo

Karl Ludvig fon Bruk (nem. Karl Ludwig von Bruck; Elberfeld, 8. oktobar 1798Beč, 23. april 1860) bio je austrijski ekonomista, diplomata i državnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Godine 1821. Bruk je otišao u Trst da bi učestvovao u ratu za grčku nezavisnost i tamo je osnovao parobrodsku kompaniju Lojd Trst (kasnije preimenovana u Austrijski Lojd).

Godine 1848. fon Bruk je postao član Parlamenta Frankfurta. Posle Bečke revolucije u oktobru 1848. postao je ministar trgovine i javnih radova. U ovoj kancelariji uveo je niz reformi u industrijsku politiku vlade, uspostavio važne telegrafske linije, sproveo izgradnju autoputeva i železničkih pruga i osnovao Austro-nemački poštanski savez. Car mu je 1849. dao čin barona.

Bruk je tada bio kratko vreme izaslanik u Osmanskom carstvu. Car ga je 1855. imenovao za ministra finansija. U ovoj funkciji odigrao je ključnu ulogu u stvaranju Bečke kovnice novca 24. januara 1857. Osnovao je banku Austrijski Kreditanštalt. Od 1859. uglavnom se bavio sprečavanjem ekonomske krize i visokog državnog deficita koji je nastao nakon gubitka Lombardije.

Kao ministar finansija, fon Bruk je krivljen je da nije sproveo reforme koje je obećao, već da je zloupotrebio položaj za lično bogaćenje. Car Franc Jozef ga je razrešio dužnosti. Sledećeg dana fon Bruk je izvršio samoubistvo. Samo mesec dana nakon smrti, zvanično je proglašen nevinim za neuspeh reformi i optužbi za korupciju.

Nasledili su ga sinovi Karl Ludvig (1830–1902), diplomata, Oto (1832–1897), kapetan fregate Austrijskog Lojda i Fridrih, suprug glumice Mari Bosler.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  •  Constantin von Wurzbach: Bruck, Karl Ludwig Freiherr von. In: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich. 2. Theil. Verlag der typografisch-literarisch-artistischen Anstalt (L. C. Zamarski, C. Dittmarsch & Comp.), Wien 1857, S. 165–168 (Digitalisat).
  • Franz Philipp von Sommaruga: Bruck, Karl Ludwig Freiherr von. In: Allgemeine Deutsche Biographie (ADB). Band 3, Duncker & Humblot, Leipzig 1876, S. 376–388.
  • Richard Charmatz: Minister Freiherr von Bruck, der Vorkämpfer Mitteleuropas. Hirzel, Leipzig 1916.
  • Eva Macho: Karl Ludwig Freiherr von Bruck. Ein Wirtschaftsfachmann ohne Beamtenmentalität. Peter Lang Edition, Frankfurt am Main 2013
  • Franz Josef Schöningh: Karl Ludwig Bruck und die Idee „Mitteleuropa“. In: Historisches Jahrbuch. Alber, München 1936, ISSN 0018-2621 [ZDB-ID 2562-8], S. 1–14.
  • Johann Albrecht Freiherr von Reiswitz: Bruck, Karl Freiherr von. In: Neue Deutsche Biographie (NDB). Band 2, Duncker & Humblot, Berlin. 1955. ISBN 3-428-00183-4. str. 643–646.(Digitalisat).
  • Bruck Karl Ludwig Frh. von. In: Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950 (ÖBL). Band 1, Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1957, S. 117.
  • Heinrich Best, Wilhelm Weege: Biographisches Handbuch der Abgeordneten der Frankfurter Nationalversammlung 1848/49 (= Handbücher zur Geschichte des Parlamentarismus und der politischen Parteien. Band 8). Droste, Düsseldorf. 1996. ISBN 3-7700-5193-9. str. 109–110..
  • Thomas J. Hagen: Österreichs Mitteleuropa 1850-1866. Die Wirtschafts-, Währungs- und Verkehrsunion des Karl Ludwig Freiherrn von Bruck. Husum 2015.