Kijamet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kijamet (arap. [al-Qiyāmāh] القيامة — dosl. „proživljenje”), ili Jaum-ul-kijame (arap. [Yawm al-Qiyāmāh] يوم القيامة, — dosl. „dan proživljenja”), islamsko je vjerovanje u proživljenje ljudi na Sudnji dan, bez obzira da li su bili muslimani ili ne.[1] U Kuranu, kijamet se odnosi na [pr]oživljenje (v. tkđ. vaskrsenje).[2]

Prema vjerovanju, uzvišenje u raj zahtijeva poštivanje pet stubova islama.[3] Potvrđuje se da neće biti nepravde,[4] a nevjernici neće biti spaseni.[5]

Opis[uredi | uredi izvor]

Prvo će nastupiti uništenje svega što postoji i usmrćenje svih živih bića — nakon čega slijedi proživljenje, a zatim suđenje ljudima i džinima za djela koja su činili u toku života. Ništa neće biti izostavljeno, niti jedan atom dobra ili zla. Alah će svakom čovjeku pojedinačno apsolutno pravedno suditi. Oni koji su činili dobra djela ući će u dženet (raj), a oni koji su činili zlo biće kažnjeni džehenemom (pakao).

Kuran na mnogo mjesta govori o Sudnjem danu. Kaže se da će tog dana doći do velikog zemljotresa; da će se čovjek čuditi govoreći „šta joj je”; brda će se rastaviti i razliti kao rastopljen med; Sunce će stati, a potamnjeli Mjesec će se sa njim spojiti; zvijezde će pasti izgubivši svoj sjaj; brda će se razbiti u čestice; grobovi će se otvoriti; truba (rog) će odjeknuti i svaka duša će doći pred Stvoritelja; nevjernici će biti modri, izudarani, slijepi a vjernici sretni i radosni. Zatim će se truba opet začuti i svi će stajati pred svojim Gospodarom i dobiti knjigu svojih djela...

I vidjećeš sve narode kako na koljenima kleče; svaki narod biće prozvan prema svojoj Knjizi: „Danas ćete biti nagrađeni ili kažnjeni prema tome kako ste postupali!” (Kuran 45—28)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]