Klivlendske kulturne bašte

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klivlendske kulturne bašte
Klivlendske kulturne bašte
Položaj
Mesto East Blvd / Martin Luther King Jr Dr, Klivlend, Ohajo
Država  Sjedinjene Američke Države
Koordinate 41° 31′ 30″ S; 81° 37′ 22″ Z / 41.525° S; 81.622778° Z / 41.525; -81.622778
Karakteristike
Tip parka gradski park
Zaštita i posećenost
Godina izgradnje 1916–2021 (i dalje u izgradnji)
Otvoren 1916
Ostalo
Veb prezentacija www.clevelandculturalgardens.org

Klivlendske kulturne bašte (engl. Cleveland Cultural Gardens) naziv je za vrtni kompleks od preko trideset bašti u Rokfelerovom parku, u Klivlendu, Ohajo. Svaka od njih je posvećena velikanima naroda i zemalja iz kojih su potekli imigranti koji žive u Klivlendu i celoj Americi. Srpska kulturna bašta je otvorena 5. oktobra 2008. zalaganjem Aleksa Mačeskog. Moto Klivlendskih kulturnih bašti je „Mir kroz uzajamno razumevanje”.[1][2] O Srpskoj kulturnoj bašti u Klivlendu najveći broj reportaža napisao je novinar, publicista i književnik Ivan Kalauzović Ivanus, koji je i autor himneCvetovi iz klivlendske bašte[3] i monografije „Srpska kulturna bašta u Klivlendu”.[4]

Bašte[uredi | uredi izvor]

  • Britanska bašta (1916)
  • Hebrejska bašta (1926)
  • Nemačka bašta (1929)
  • Italijanska bašta (1930)
  • Slovačka bašta (1932)
  • Slovenačka bašta (1932)
  • Mađarska bašta (1934)
  • Poljska bašta (1934)
  • Američka bašta (1935)
  • Češka bašta (1935)
  • Bašta mira među narodima (1936)
  • Litvanska bašta (1936)
  • Rusinska bašta (1939)
  • Irska bašta (1939)
  • Grčka bašta (1940)
  • Ukrajinska bašta (1940)
  • Finska bašta (1958)
  • Estonska bašta (1966)
  • Rumunska bašta (1967)
  • Afričko-američka bašta (1977)
  • Kineska bašta (1985)
  • Indijska bašta (2005)
  • Letonska bašta (2006)
  • Azerbejdžanska bašta (2008)
  • Srpska bašta (2008)
  • Jermenska bašta (2010)
  • Sirijska bašta (2011)
  • Hrvatska bašta (2012)
  • Albanska bašta (2012)
  • Turska bašta (2016)
  • Ruska bašta (2018)
  • Etiopska bašta (2019)
  • Libanska bašta (2019)

Cvetovi iz klivlendske bašte[uredi | uredi izvor]

U leto 2016. Dečji hor „Sveti Sava” iz Klivlenda, u koji su učlanjena deca srpskog porekla rođena u Americi, snimio je pod vođstvom prof. dr Nade Martinović i na inicijativu i stihove novinara i publiciste Ivana Kalauzovića Ivanusa pesmu „Cvetovi iz klivlendske bašte”, koja je dobila i video-spot i postala himna hora. Njeni stihovi pominju Svetog Savu i sve srpske velikane koji su u trenutku pisanja imali svoju bistu u Srpskoj kulturnoj bašti.[5][6] Himna je premijerno izvedena na američkoj televizijiFoks” (Fox) i u okviru „Dana jedinstvenog sveta”, zatim na australijskom radijuEs-Bi-Es” (SBS),[7] a u Srbiji na Radio Beogradu[8] i Radio-televiziji Srbije[9] iste godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Srpski cvetovi u klivlendskoj bašti”, RTS, 3. septembar 2015. Posećeno: 28. juna 2021.
  2. ^ „About Serbian Cultural Garden”, Serbian Cultural Garden. Posećeno: 28. juna 2021.
  3. ^ Petković Laković, G., ur. (2020). Zašto smo otišli 2 – Na raskrsnici. Beograd: Svet knjige. str. 79—86. ISBN 978-86-7396-729-5. 
  4. ^ Kalauzović, I. (2024). Srpska kulturna bašta u Klivlendu. Niš: Impressions. ISBN 978-86-82470-01-4. 
  5. ^ „Himna srpskog dečjeg hora osvaja Ameriku”, RTS, 13. septembar 2016, Posećeno: 30. juna 2021.
  6. ^ „Preslatko: Pogledajte nastup Dečjeg hora ’Sveti Sava’ iz Klivlenda”, Večernje novosti, 23. septembar 2016, Posećeno: 30. juna 2021.
  7. ^ „In the Serbian Cultural Garden in Cleveland”, Es-Bi-Es, 26. septembar 2016, Posećeno: 30. juna 2021.
  8. ^ „Večeras zajedno”, Radio Beograd 1, 14. oktobar 2016, Posećeno: 30. juna 2021.
  9. ^ „Magazin Srbije na vezi”, RTS, 26. oktobar 2016, Posećeno: 30. juna 2021.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Petković Laković, G., ur. (2020). Zašto smo otišli 2 – Na raskrsnici. Beograd: Svet knjige. str. 79—86. ISBN 978-86-7396-729-5. 
  • Kalauzović, I. (2024). Srpska kulturna bašta u Klivlendu. Niš: Impressions. ISBN 978-86-82470-01-4. 
  • Kalauzović, I. (2024). Enciklopedija nacionalne dijaspore. Niš: Impressions. ISBN 978-86-82470-02-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]