Kolibri

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Disambig.svg
Za ostale upotrebe, pogledajte Kolibri (višeznačna odrednica).
Kolibri
Archilochus-alexandri-002-edit.jpg
Sistematika
carstvo: Životinje (Animalia)
tip: Hordati (Chordata)
klasa: Ptice (Aves)
red: Čiope (Apodiformes)
porodica: Kolibriji (Trochilidae)
Vigors, 1825
potfamilije

Phaethornithinae
Trochilinae

Ekologija taksona


Kolibriji (Trochilidae) su familija ptica koja je sa bliskim, srodnim porodicama pravih čiopa (Apodidae) i ćubastih čiopa (Hemiprocinidae), svrstana u zajednički red čiopa (Apodiformes). Pojedini autori izdvajaju kolibrije u sopstveni red Trochiliformes. Familija kolibrija ima više od 100 rodova i oko 330-340 vrsta.

Sadržaj

[uredi] Izgled i građa tela

Kolibriji su uglavnom vrlo male ptice. Najmanji kolibri koji je u isto vreme i najmanja ptičja vrsta uopšte, Mellisuga helenae, dugačak je, zajedno s kljunom i repnim perima, samo 6 cm. Najveća vrsta je Patagona gigas, a veliki su oko 25 cm. Većina kolibrija ima šareno perje, po pravilu s metalnim odsjajem. Grlo mužjaka je često sjajno crveno, plavo ili smaragdno zeleno.

Posebno obeležje kolibrija je kljun, koji je kod gotovo svake vrste drugačiji. Tako vrsta Ensifera ensifera ima kljun dug 10 cm, što je gotovo jednako koliko mu je dugačak ostatak tela. Suprotno tome, kljun vrste Ramphomicron microrhuncum je dug samo 5 mm. Nekim vrstama kljun je savijen na dole, nekim na gore, a zajedničko im je samo to, da je svaki prilagođen sasvim određenom tipu cveta, tako da svaka vrsta ima svoju vlastitu ekološku stanicu, čime se izbegava konkurencija među vrstama.

Jezik im je dugačak i može se ispružiti daleko iz kljuna. Na vrhu je rascepljen i ima oblik cevčice, što im omogućava da lako piju nektar iz cvetova.

[uredi] Osobine

Kolibriji imaju vrlo visoku frekvenciju zamaha krilima, čak do 80 zamaha u sekundi. To im omogućava let u stranu kao i unazad, a mogu i ostati u vazduhu na jednom mestu. Još jedna osobina kolibrija je i da imaju osam pari rebara, dok ih druge ptice imaju uglavnom šest. Srce im radi brzinom od 400 do 500 otkucaja u minutu, a broj udaha u minutu im je do 250. Za vreme sna, drastično im se smanjuje frekvencija otkucaja srca jer bi u suprotnom, zbog vrlo brzog metabolizma, uginuli od gladi.

[uredi] Rasprostranjenost

Kolibriji u prirodi žive isključivo u Americi, i to od juga Aljaske pa do Ognjene zemlje.

[uredi] Galerija

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Kolibri

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici