Konji Svetog Marka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Replika konja Svetog Marka

Konji Svetog Marka (ital. Cavalli di San Marco), takođe poznati kao Trijumfalne kvadrige, su ansambl četiri rimske bronzane statue konja, prvobitno postavljene kao spomenik koji prikazuje kvadrige (kočije sa četiri konja korišćene za trke kočija). Konji su postavljeni na fasadi zgrade, na lođu nad tremom, u Bazilici San Marko u Veneciji, nakon pljačke Carigrada 1204. godine. Oni su ostali tamo do Napoleonove pljačke 1797. godine, ali su vraćeni 1815. godine. Skulpture su skinute sa fasade i stavljene unutar Bazilike Svetog Marka za potrebe zaštite, uz postavljanje replika na njihovoj poziciji na lođi.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Originalni konji u muzeju

Ove jedinstvene skulpture iz klasične antike nastale su u Rimsko doba, po nekima od sredine 2. veka naše ere do 3. veka, ili, verovatnije, u helenističko doba. Datiranje radio-ugljenikom govori da nisu nastale pre 2. veka pre naše ere. Postoje eksperti koje skulpture pripisuju starijem dobu, 4. veku p. n. e, i vajaru Lisipu. Čuvena Konjička statua Marka Aurelija u Rimu, iz oko 175. godine nove ere, može da služi kao poređenje.

Konji su, verovatno, bili na vrhu slavoluka ili neke druge veličanstvene zgrade, možda, po naređenju cara Septimjusa Severusa. Oni su prvobitno bili napravljeni za Istočne prestonice Konstantinopolja, i došli su tamo kasnije.

Iako nazvani bronzani, fizičko-hemijska analiza pokazuje da su oni 96,67% od bakra[1], pa ih treba tretirati kao nečisti bakar, a ne bronzu. Visoki sadržaj bakra podigao je temperaturu topljenja na 1200-1300 °C.[2] Ovakva legura je odabrana da bi kvalitet pozlate, uz korišćenje žive, bio bolji.[3] To sugeriše da su skulpture verovatnije izrađene u rimskom, nego u helenističkom dobu.[4] Maksimalna visina konja je 238 centimetara. Dugi su 252 centimetra. Svaki od njih je težak 850 do 900 kilograma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Moguće je da su ovi konji bili ukras Hadrijanovog mauzoleja u Rimu do epohe gotskih ratova, od kada se zna da su konji, zajedno sa kvadrigama, bili izloženi na Hipodromu u Konstantinopolju. Oni su bili tamo sve do 1204, kada su ih uzele mletačke snage kao deo pljačke prestonice Vizantijskog carstva, u četvrtom krstaškom ratu. Ogrlice na četiri konja su dodate 1204. godine, kako bi se sakrilo da su životinjama odsečene glave, kako bi one mogle biti transportovane iz Carigrada u Veneciju. Ubrzo nakon četvrtog krstaškog rata, dužd Enriko Dandolo poslao je konje u Veneciju, gde su bili postavljeni na terasi fasade Bazilike Sveti Marko 1254. godine. Petrarka im se divio tamo.[5]

Godine 1797, Napoleon je konje nasilno uklonio iz bazilike i odneo u Pariz, gde su se koristili u dizajnu Trijumfalne kapije na trgu Karusel, zajedno sa kvadrigama.

Konje je 1815. vratio u Veneciju kapetan Dumaresk. Borio se u bici kod Vaterloa, i bio je sa savezničkim trupama u Parizu. Tu ga je poslao Car Austrije Franc II, da vrati konje u Veneciju. Za vešt način na koji je obavio ovaj posao Car mu je dao zlatnu tabakeru sa svojim inicijalima na dijamantima na poklopcu.[6]

Konzervacija-restauracija konja Svetog Marka.

Konji su ostali na tom mestu sve do početka 1980-ih, kada je šteta od zagađenog vazduha prisilila stručnjake da ih zamene identičnim kopijama. Od tada, originali su izloženi unutar bazilike.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Anon 1979 The Horses of San Marco Thames and Hudson an English translation of a 1977 Venetian city government publication. str. 191
  2. ^ Anon 1979, str. 199
  3. ^ Anon 1979, str. 185
  4. ^ Anon 1979, Chapter: W.A. Oddy et al. "The gilding of bronze statues in the Greek and Roman world"
  5. ^ Petrarch, Rerum senilium, V., noted by Roberto Weiss, The Renaissance Discovery of Classical Antiquity (Oxford: Blackwell) 1973:35.
  6. ^ A History of The Boissier-Scobell Families" by Henry Boissier, 1933 pp. 7.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]