Lagranžova teorema

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Geometrijska interpretacija Lagranžove teoreme

Lagranžova teorema (engl. mean value theorem) je jedna od osnovnih teorema diferencijalnog računa i uopšte matematičke analize.[1][2] Često se još naziva i teorema o srednjoj vrednosti diferencijalnog računa.

Formulacija[uredi | uredi izvor]

Ako je funkcija f:

  • neprekidna na zatvorenom intervalu , i
  • diferencijabilna na otvorenom intervalu ,

onda postoji tačka iz intervala , takva da je:[3]

Dokaz 1[4][uredi | uredi izvor]

Posmatrajmo funkciju

.

I ona je neprekidna na i diferencijabilna na . Odredimo za koje funkcija zadovoljava uslove Rolove teoreme.

Dakle, da bi bilo , mora biti:

Tada, po uslovima Rolove teoreme, postoji tačka iz intervala , takva da je:

te je

Dokaz 2[uredi | uredi izvor]

Posmatrajmo funkciju

Kako je funkcija neprekidna i diferencijablna na intervalu , odnosno , i funkcija je neprekidna i diferencijabilna na istim intervalima. Šta više, , što znači da na funkciju možemo primeniti Rolovu teoremu.

Prvi izvod funkcije je:

Prema Rolovoj teoremi sada sledi da postoji tačka , takva da je , tj.

,

odnosno:

,

što je i trebalo da se pokaže.

Geometrijska interpretacija[uredi | uredi izvor]

Geometrijska interpretacija: Za bilo koju funkciju neprekidnu na [a, b] i diferencijabilnu na (a, b), postoji tačka c iz intervala (a, b) u kojoj je tangenta (tangent) paralelna sa sečicom (secant) koja povezuje krajeve intervala [a, b].

Geometrijski značaj ove teoreme se sastoji u tome da pod datim uslovima postoji tangenta krive u nekoj tački , koja pripada zatvorenom intervalu , paralelna sa sečicom koja prolazi kroz tačke i

Mehanička interpretacija[uredi | uredi izvor]

Ako se tačka kreće po zakonu , gde je neprekidna na i diferencijablna na , onda postoji trenutak u kom je trenutna brzina jednaka srednjoj brzini na intervalu , koja iznosi , upravo jer postoji to kada je:

Posledice i napomene[uredi | uredi izvor]

  • Kao ni Rolova teorema, ni Lagranžova teorema nam ne daje informaciju o konstrukciji tačke , kao ni o broju takvih tačaka.
  • Takođe, posledica Lagranžove teoreme je i sledeće: Ako je za svako iz zatvorenog intervala , , onda je funkcija konstantna na zatvorenom intervalu .
  • Lagranžova teorema se može posmatrati kao uopštenje Rolove teoreme. Naime, za , dobijamo funkciju koja ispunjava sve uslove Rolove teoreme.
  • Dva važna uopštenja Lagranžove formule, tj. teoreme, su Košijeva teorema i Tejlorova teorema.


Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Matematička analiza, (Prof. Dr Svetozar Kurepa), prvi dio - diferenciranje i integriranje, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.
  2. ^ Viša matematika I (akademik Radivoje Kašanin), četvrto izdanje, Zavod za izdavanje udžbenika SRBiH, Sarajevo, 1969.
  3. ^ Eric, Weisstein. „Mean-Value Theorem”. MathWorld. Wolfram Research. Pristupljeno 24. 3. 2011. 
  4. ^ "Matematička analiza 1", (Prof. Dr Dušan Adnađević, Prof. Dr Zoran Kadelburg), Studentski trg, Beograd, 1995.