Menstrualni ciklus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Menstrualni ciklus

Menstrualni ciklus je razmak između dve menstruacije. Prvi dan krvarenja (menstruacije) se računa kao početak menstrualnog ciklusa, a kraj menstrualnog ciklusa je dan pre početka sledećeg menstrualnog krvarenja. Razmak između menstrualnih ciklusa je najčešće između 21 do 35 dana. [1]

Menstruacija je ciklično krvarenje iz materice u toku fertilnog doba koje nastaje kao posledica ljušćenja endometrija ukoliko nije došlo do oplodnje. Naime, ukoliko oplodnja izostane de Grafov folikul jajne ćelije puca, nivo hormona pada i nastaje ljušćenje materice. Krv i oljušćeno tkivo materice izbacuju se kroz vaginu. Dešava se uobičajeno na svakih 28 do 29 dana, s tim da taj razmak može biti različit i kretati se od 21 do 35 dana.

Menstrualni ciklus počinje u pubertetu. Prva menstruacija obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Najnovija ispitivanja pokazuju da danas devojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta.

Menstrualni ciklus se završava menopauzom. Predmenopauza počinje kad intervali između krvarenja postaju sve duži. Menopauza obično nastupa u dobi od oko 51 godine.

Mehanizam nastanka[uredi | uredi izvor]

Menstrualni ciklus odvija na tri nivoa:

Hipotalamus i hipofiza regulišu nivo polnih hormona. Najvažniji hormoni menstrualnog ciklusa su:

  • GnRH - gonadotropin realising hormon
  • FSH - folikulstimulirajući hormon
  • LH - luteinizirajući hormon

GnRH je hormon hipotalamusa koji stimulativno deluje na hipofizu koja započinje sa sintezom povećanih količina FSH i LH hormona. Povećana količina FSH što dovodi do sazrevanja 20 jajnih ćelija u jajniku. Istovremeno i LH ulazi u krvotok, dolazi do jajnika i podstiče ih da luče hormon estrogen. Estrogen sa svoje strane utiče na rast endometrija, priprema ga da primi oplođeno jajašce i stvara uslove za dalji razvoj materice i dojki ukoliko dođe do začeća. Pod dejstvom LH i estrogena jajna ćelija sazreva i oslobađa se, a ovaj proces naziva se ovulacija. Obično se oslobađa samo jedna jajna ćelija, mada se može desiti da se oslobodi više ćelija. Ako u tom slučaju dođe do oplodnje nastaju blizanci, trojke ili višestruke trudnoće.

Nakon ovulacije od folikula u kome se jajna ćelija nalazila stvara se privremena endokrina žlezda- žuto telo – koje izlučuje hormon progesteron. U koliko ne dođe do začeća, žuto telo propada i nestaje, a zbog nedostatka progesterona dolazi do ljušćenja endometrija koji odlazi sa menstrualnom krvlju, označavajući kraj ciklusa.

U odnosu na promene u jajniku menstrualni ciklus se deli na tri faze:

  • Folikularna (proliferativna) faza ciklusa
  • Ovulatorna faza ciklusa
  • Lutealna ili korpus luteum faza ciklusa (faza žutog tela)

Folikularna faza[uredi | uredi izvor]

Folikularna faza je faza u kojoj se zbiva rast i sazrevanje folikula i jajne ćelije. Ova faza započinje prvog dana menstruacije, a završava sazrevanjem jajne ćelije i ovulacijom. Obično traje 10 do 14 dana. U ovoj fazi FSH stimuliše rast mnogih folikula u jajniku podstičući proizvodnju estrogena. Lučenje estrogena dovodi do zadebljanja endometrija. U ovoj fazi će samo jedan od 500 do 1000 folikula, koji su započeli sa rastom prvog dana menstrualnog ciklusa, da sazri. Neposredno pred ovulaciju doći će do porasta koncentracije izlučenog LH u hipofizi, što dovodi do prskanja folikula i ovulacije, odnosno izbacivanja zrele jajne ćelije u jajovod.

Ovulatorna faza[uredi | uredi izvor]

Ovulatorna faza traje između 1 i 2 dana. U ovoj fazi se jajna ćelija oslobađa iz folikula u procesu koji se zove ovulacija. Ovulacija nastaje 16 do 36 h po povišenju nivoa LH, a dešava se između 10. i 16. dana pre sledeće menstruacije. Po oslobođenju jajna ćelija počinje da se kreće prema materičnoj duplji kroz jajovod i u toku tok kretanja može biti oplođena.

Lutealna ili korpus luteum faza[uredi | uredi izvor]

Lutealna ili korpus luteum faza ciklusa (faza žutog tela) traje uobičajeno 12-16 dana. Nakon ovulacije, pod uticajem LH na mestu rasprsnutog folikula razvija se u žuto telo koje proizvodi progesteron. Delovanje progesterona i estrogena potiče prethodno proliferisan endometrij na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođena jajna ćelija može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajna ćelija oplođena, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu ili placentu. Žuto telo nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Embrinon započinje sa produkcijom humanog horionsko gonadotropina (HCG) koji deluje na žuto telo produžavajući njegovu funkciju koja će obezbediti nesmetan razvoj trudnoće a mensterualno krvarenje izostaje.

Ukoliko do oplodnje ne dođe, korpus luteum propadne u oblik koji se naziva korpus albicans (belo telo), a koncentracija estrogena i progesterona opada što predstavlja signal hipotalamusu da započne sa novim menstrualnim ciklusom. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.

U odnosu na promene na sluznici matrice menstrualni ciklus se deli u dve faze:

  • proliferativnu fazu menstrualnog ciklusa i
  • sekretornu fazu menstrualnog ciklusa

Poremećaji menstrualnog ciklusa[uredi | uredi izvor]

  • Neredovne menstruacije: Nakon prve menstruacije moguće je da narednih par menstruacija bude neredovno sve dok se hormonalni sistem potpuno ne razvije. Poremećaj nivoa hormona pred menopauzu takođe dovodi do neredovnih ciklusa. Emocije u velikoj meri mogu da utiču na na hormone koji regulišu ovaj ciklus tako da stres može da izazove poremećaj menstruacije. Smatra se da ne postoji apsolutno redovan menstrualni ciklus (osim kod žena koje uzimaju kontraceptivne pilule).
  • Izostanak menstruacije (amenoreja): Potpuni izostanak menstruacije je vrlo rijedak i može imati različite uzroke. Ponekad himen potpuno zatvara vaginu i sprečava izlivanje menstrualne krvi zbog čega dolazi do bolova i otoka. U drugim slučajevima izostanak je u vezi sa nepravilnim razvojem materice. Izostanak takođe mogu da izazovu: stres, nagli gubitak tjelesne težine, dugotrajna oboljenja, ciste. Menopauza je takođe razlog izostanka menstruacije.
  • Oligomenoreja je najčešći poremećaj ciklusa kod adolescentkinja i predstavlja poremećaj ritma ciklusa kada je razmak između dve menstruacije produžen i veći od šest sedmica, ali kraći od jedne godine. Postoje primarna i sekundarna. Primarna oligomenoreja znači da su ciklusi produženi od prve menstruacije a sekundarna oligomenoreja se javlja nakon određenog razdoblja urednih menstrualnih ciklusa.
  • Obilne menstruacije (menoragije): Menstruacija koja traje duže od 8 dana i dovodi do obilnog krvarenja svetlocrvene boje sa ugrušcima smatra se poremećenom. Obično su uzrok tome fibriomi-tumori materice koji imaju vlaknastu građu. Infekcije materice i jajovoda, kao i upotreba intrauteralnih kontraceptivnih sredstava takođe mogu biti uzrok menoragije.
  • Krvarenja između menstruacija (metroragija): Može se javljati u različitim oblicima od tačkastih do obilnih krvarenja. Uzrok ovome mogu biti intrauteralna kontraceptivna sredstva, pilule za kontracepciju, tumori grlića i materice.
  • Bolne menstruacije (dismenoreja): One su mnogo češće kod žena koje nisu rađale. Bolovi se obično javljaju neposredno pre ili na samom početku menstruacije i traju jedan do dva dana kada je krvarenje najobilnije. Ako dismenoreja nije posledica nekog oboljenja, onda je ona izazvana prekomernom proizvodnjom prostaglandina. To je primarna dismenoreja. Sekundarna dismenoreja započinje dva ili više dana pre dobijanja menstruacije, pogoršava se tokom menstruacije i traje duže od primarne. Uzrok ovom oboljenju može da bude infekcija organa male karlice ili neko drugo oboljenje pa je najbolje obratiti se lekaru.
  • PMS (predmenstrualni sindrom): predstavlja cikličnu pojavu različitih vrsta tegoba koje se obično kod žena javljaju 5-10 dana pred dobijanje menstruacije. Simptomi su vrlo različiti kao i njihova učestalost. Najčešći simptomi su: nervoza, razdražljivost, pojačana psihička osjetljivost, plačljivost, stalan osećaj gladi, naduvenost, naduvenost grudi, pojačana želja za slatkišima. Uz njih često se javljaju: akne, glavobolja, grlobolja, mučnina, trapavost, osip, bolovi u krstima... Oni nestaju prvog dana menstrualnog krvavljenja. Ne postoji konkretan lek za PMS jer kod svake žene su problemi individualni. Ali je utvrđeno da kod žena koje su posebno osetljive i imaju izražen PMS pomaže način ishrane. U periodu PMS-a trebalo bi izbegavati kafu i sve druge proizvode koji sadrže kofein, suviše slanu hranu jer zadržava vodu u organizmu i pojačava osećaj nadutosti, alkohol i hladne napitke, a unositi što više voća i povrća i što je moguće lakšu hranu kao i magnezijum.

Evolucija i druge vrste[uredi | uredi izvor]

Većina ženki sisara ima estrusni ciklus, ali samo deset vrsta primata, četiri vrste slepih miševa, slonovske rovke i kairski ježoliki miš (Acomys cahirinus) imaju menstrualni ciklus.[2][3] Ciklusi su isti kao i kod ljudi osim dužine, koja se kreće od 9 do 37 dana.[4][2] Nedostatak neposredne veze između ovih grupa sugeriše da su četiri različita evoluciona događaja izazvala pojavu menstruacije.[5] Kod vrsta koje imaju menstrualni ciklus, ovulacija nije očigledna potencijalnim partnerima i nema sezone parenja.[6][7] Postoje četiri teorije o evolucionom značaju menstruacije.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dom zdravlja Niš”. www.domzdravljanis.co.rs. Arhivirano iz originala 17. 03. 2017. g. Pristupljeno 28. 10. 2019. 
  2. ^ a b Bellofiore N, Ellery SJ, Mamrot J, Walker DW, Temple-Smith P, Dickinson H (januar 2017). „First evidence of a menstruating rodent: the spiny mouse (Acomys cahirinus)” (PDF). American Journal of Obstetrics and Gynecology (Journal article). 216 (1): 40.e1—40.e11. PMID 27503621. S2CID 88779. doi:10.1016/j.ajog.2016.07.041. 
  3. ^ Bellofiore, Nadia; Cousins, Fiona; Temple-Smith, Peter; Evans, Jemma (2019-02-01). „Altered exploratory behaviour and increased food intake in the spiny mouse before menstruation: a unique pre-clinical model for examining premenstrual syndrome”. Human Reproduction (na jeziku: engleski). 34 (2): 308—322. ISSN 0268-1161. PMID 30561655. doi:10.1093/humrep/dey360Slobodan pristup. 
  4. ^ Catalini L, Fedder J (maj 2020). „Characteristics of the endometrium in menstruating species: lessons learned from the animal kingdom†”. Biology of Reproduction (Journal article). 102 (6): 1160—1169. PMID 32129461. doi:10.1093/biolre/ioaa029. 
  5. ^ a b Emera D, Romero R, Wagner G (januar 2012). „The evolution of menstruation: a new model for genetic assimilation: explaining molecular origins of maternal responses to fetal invasiveness”. BioEssays (Journal article). 34 (1): 26—35. PMC 3528014Slobodan pristup. PMID 22057551. doi:10.1002/bies.201100099.  See BBC Earth lay summary, 20 April 2015.
  6. ^ Schjenken JE, Robertson SA (jul 2020). „The female response to seminal fluid”. Physiological Reviews (Review). 100 (3): 1077—1117. PMID 31999507. S2CID 210983017. doi:10.1152/physrev.00013.2018. 
  7. ^ Muller MN (maj 2017). „Testosterone and reproductive effort in male primates”. Hormones and Behavior (Review). 91: 36—51. PMC 5342957Slobodan pristup. PMID 27616559. doi:10.1016/j.yhbeh.2016.09.001. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Menstrualni ciklus na Vikimedijinoj ostavi