Mitropolit zahumsko-hercegovački Aksentije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aksentije Češmedžijski
250p
Datum rođenja1798.
Mesto rođenjaSamokov
Datum smrti1. februar 1865.(1865-02-01) (66/67 god.)
Mesto smrtiIstanbul

Aksentije Češmedžijski (bug. Авксентий Чешмеджийски; 1798, Samokov1. februar 1865) bio je episkop Carigradske patrijaršije, mitropolit veleški (1848—1860) i mitropolit hercegovački (1838—1848).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1798. u Samokovu u porodici trgovca. Usvojen je u Rilski manastir. Tu je završio manastirsku školu. Studirao je grčki jezik. Tu se takođe postriže sa imenom Aksentije.

Godine 1831. bio je hirotonisan za vikarnog episkopa diopolskog, vikarija mitropoliji Ćustendilu.

Od 1838. mitropolit je hercegovački. "Dođe vladika Avksentija 1838. i mnogo troška Hercegovina podnese“. Po drugim zapisima Aksentije je došao 1839.

Kao mitropolit hercegovački Aksentije je uveo nove i velike takse za izvršene sveštenoradnje i uopšte nove namete, kršio je uredbe, menjao sveštenike po svojoj volji i postao vrlo nepopularan. Jedno vreme bio je potpuno u rukama pisara hercegovačkog vezira Ali-paše, Grka Joana Anđelopulja, zeta bivšeg vladike Josifa. Anđelopulj mu je najzad došao glave u nastojanju da ponovo dovede svoga tasta. Intervencijom Alipaše mitropolit Aksentije je smenjen.

Privremeno se sklonio u manastir Žitomislić dok nije posle Uskrsa 1848. godine premešten u Veles. Razvio se ovde široku javnu delatnost; bio je autoritativan među stanovništvom. U februaru 1861, zajedno sa Ilarionom Makariopolskim i Paisijem Plovdivskim je raščinjen na Saboru, koji je sazvao patrijarh Joakimom II. Nastavio je da služe do izgnanstva (1861—1864).

Po povratku u Carigrad razboleo i umro 1. ili 2. februara 1865. Sahranjen je u dvorištu bugarske crkve Svetog Stefana u Carigradu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]