Мртвачка глава
| Mrtvačka glava | |
|---|---|
| |
| Acherontia atropos ♀ gornji deo tela | |
| |
| Acherontia atropos ♀ donji deo tela | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | |
| Pleme: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | A. atropos
|
| Binomno ime | |
| Acherontia atropos (Linnaeus, 1758)
| |
| |
| Areal mrtvačke glave
tokom cele godine
moguća rasprostranjenost tokom leta
| |
| Sinonimi | |
|
Lista
| |
Mrtvačka glava[1] (lat. Acherontia atropos) je vrsta noćnog leptira iz porodice veštica ili ljiljaka (lat. Sphingidae).[2]
Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]
Mrtvačka glava ima široko rasprostranjenje jer je migrantska vrsta, a nativna je za tropska i subtropska područja Afrike, na jugu Evrope i u Zapadnoj Aziji. Naseljava otvorena staništa poput poljoprivrednog zemljišta.[3]
Opis[uredi | uredi izvor]
Životni ciklus[uredi | uredi izvor]
Broj generacija zavisi od geografskog područja i populacione dinamike u nativnim zemljama. Mlade gusenice su zelene, a posteriorni rog tipičan za porodicu ljiljaka je izuzetno dugačak i crn. Kako se gusenica hrani i raste, menja se i struktura roga, koji postaje prekriven mnogobrojnim tuberkulama. Zrela gusenica može biti zelena, smeđa ili žuta. Markirana je kosim, tamnim markacijama a integument je dorzalno posut crnim tačkicama. Smeđa gusenica je bez markacija i beličasta u predelu torakalnih segmenata. Finalna dužina je oko 12 centimetara. Sreću se u letnjim mesecima. Gusenica proizvodi zvuk nalik kliktanju u toku hranjenja, pomoću mandibula. Ovu osobinu koristi i kada je ugrožena, ali je ujed bezopasan za čoveka.[4]
Odrasle jedinke[uredi | uredi izvor]
Raspon krila je do 120 mm, a ženke su krupnije od mužjaka. Prednja krila su u kontrastu sa svetlim i jarkim donjim krilima. Ponašanje adulta je jedinstveno u odnosu na ostale pripadnike reda insekata. Zbog još uvek nerazjašnjenih razloga, mrtvačka glava ima sposobnost proizvodnje specifičnog zvuka zahvaljujući vibriranju vazduha u farinksu između inhalacije i ekshalacije.[5]
Nastanak imena[uredi | uredi izvor]
Mrtvačka glava je ime dobila po šari na gornjem delu leđa, koja podseća na ljudsku lobanju. Iako može da izazove manju štetu u usevima gajenih biljaka, poptuno je bezopasna. Ipak, svoje mesto u pop kulturi našla je na promotivnom posteru čuvenog filmskog ostvarenja Kad jaganjci utihnu iz 1991. godine.
Ishrana[uredi | uredi izvor]
Odrasle jedinke se hrane nektarom iz cveća ili medom. Gusenice se hrane krompirom (lat. Solanum tuberosum), paradajzom (lat. Solanum lycopersicum) i ostalim biljkama iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae).
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Biološka raznovrsnost Srbije”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 08. 01. 2018. g. Pristupljeno 07. 01. 2018.
- ^ „Acherontia atropos (Linnaeus, 1758) | Fauna Europaea”. fauna-eu.org. Pristupljeno 2020-12-13.
- ^ Hawk Moths (Lepidoptera: Sphingidae), Springer-Verlag, Pristupljeno 2020-12-13
- ^ „Bestimmungshilfe des Lepiforums: Acherontia Atropos”. www.lepiforum.de. Pristupljeno 2020-12-13.
- ^ Brehm, Gunnar; Fischer, Martin; Gorb, Stanislav; Kleinteich, Thomas; Kühn, Bernhard; Neubert, David; Pohl, Hans; Wipfler, Benjamin; Wurdinger, Susanne (2015-07-17). „The unique sound production of the Death’s-head hawkmoth (Acherontia atropos (Linnaeus, 1758)) revisited”. The Science of Nature (na jeziku: engleski). 102 (7): 43. ISSN 1432-1904. doi:10.1007/s00114-015-1292-5.
