Nikola Filipović (pedagog)
nikola filipović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. oktobar 1926. |
Mesto rođenja | Gradac, kod Posušja, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 2001.74/75 god.) ( |
Mesto smrti | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Profesija | pedagog |
Predsednik Predsedništva SR BiH | |
Period | 27. april 1988 — 18. maj 1989. |
Prethodnik | Mato Andrić |
Naslednik | Obrad Piljak |
Nikola Filipović (Gradac, kod Posušja, 15. oktobar 1926 — Sarajevo, 2001) bio je bosanskohercegovački pedagog, profesor Univerziteta u Sarajevu i društveno-politički radnik SR Bosne i Hercegovine. U periodu od 1988. do 1989. nalazio se na funkciji predsednika Predsedništva SR Bosne i Hercegovine.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 15. oktobra 1926. u Gradacu, kod Posušja. U Mostaru je završio Učiteljsku školu, a u Beogradu 1958. studije pedagogije na Filozofskom fakultetu.[1]
Nakon studija radio je kao predavač i upravnik Političke škole u Mostaru, a od 1958. do 1963. bio je asistent na katedri za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je 1962. sa tezom Vaspitna vrednost literarnih pokušaja mladeži.[1]
Od 1963. bio je docent za pedagogiju, od 1968. vanredni profesor i od 1973. redovni profesor. Glavno područje njegovog rada bila je didaktika. Od 1959. sarađivao je u više pedagoških časopisa, a od 1962. do 1970. uređivao je časopis Naša škola.[1] Od 1993. bio je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.
Početkom 1970-ih bio je potpredsednik Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine (SSRN).[1] Nakon što je zbog umešanosti u aferu Neum, Mato Andrić podneo ostavku na članstvo u Predsedništvo SR Bosne i Hercegovine, Filipović je izabran na njegovo mesto, a u periodu od 26. aprila 1988. do 18. maja 1989. nalazio se na dužnosti predsednika Predsedništva.
Dela[uredi | uredi izvor]
- Problem formiranja cjelovite ličnosti u socijalističkom društvu, Sarajevo 1963.
- Vannastavna aktivnost učenika, Sarajevo 1963, 1969. i 1983.
- Vaspitna vrijednost literarnog stvaralaštva mladih, Sarajevo 1968.
- Stvaralaštvo u nastavi, Sarajevo 1969.
- Odnos pedagogije i politike, Sarajevo 1971.
- Idejnost u nastavi. Sarajevo 1972.
- Didaktika 1, Sarajevo 1977, 1981, 1983;
- Didaktika 2, Sarajevo 1980, 1984.
- Zakonitosti nastavnog procesa, Sarajevo 1977.
- Teorija nastave, Sarajevo 1980.
- Osnovi didaktike i psihologije univerzitetske nastave (koautor), Sarajevo 1982.
- Pedagoška misao Josipa Broza Tita, Sarajevo 1982.
- Mogućnosti i dometi stvaralaštva učenika i nastavnika, Sarajevo 1988.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Ko je ko 1970, str. 274.