Norveška šumska mačka
Norveška šumska mačka | |
---|---|
Drugi nazivi | |
Skogkat | |
Zemlja porekla | |
Norveška | |
Standard(i) rase | |
FIFe | : standard |
CFA | : standard |
TICA | : standard |
AACE | : standard |
ACFA | : standard |
ACF | : standard |
CCA | : standard |
Norveška šumska mačka, ili skogkat (Skogkatt), je domaća mačka koja vodi poreklo iz severne Evrope, koja je prilagođena veoma hladnim klimatskim uslovima. Ima srednjedugo nepromočivo krzno, krupno i jako telo i velike bademaste oči.
Nastanak rase[uredi | uredi izvor]
Poreklo ove rase nije poznato, smatra se da nije pripitomljena divlja mačka, jer ih u Skandinaviji nema. Prema legendi čak ni vrhovni bog Tor nije moga podići ovu mačku koliko je bila krupna. Prema drugoj dve skogkat mačke su vukle kočije boginje plodnosti i ljubavi Free.
Krajem 19. veka hiljade ovih mačaka živelo je u šumama Norveške, u kojoj je ova rasa od 1965. godine pod zaštitom države, jer je ubijana zbog kvalitetnog krzna. U Norveškoj ih ima oko 1.200.[1]
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Telo ove mačke je izuzetno veliko i izduženo. Ima jake kosti i mišiće, zadnje noge su duže od prednjih, a rep je po pravilu iste dužine kao i telo. Glava je izdužena, njuška četvrtasta, a vilica snažna. Oči su velike i bademaste, uši srednje velike i smeštene sa strane glave.
Uz ragdol ovo je najveća rasa mačaka, ženke dostižu težinu od 7 do 10 kg, a mužjaci od 12 do 15 kg.
Ponašanje[uredi | uredi izvor]
Slično Mejn Kun mačkama i Norveška šumska mačka je inteligentna, robusna i voli da se igra, dobar je lovac i smatra se ne sasvim pripitomljenom rasom. Izuzetno su tihe i osetljive na loše ponašanje ljudi prema njima. Nisu probirači u ishrani.
Varijeteti[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ T. Damnjanović, Mačka, BMG, Beograd, 1996. str. 145
Literatura[uredi | uredi izvor]
- T. Damnjanović, Mačka, BMG, Beograd, 1996.