Održivi razvoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Shema održivog razvoja
Shema održivog razvoja

Održivi razvoj podrazumeva razvoj društva koji raspoloživim resursima zadovoljava ljudske potrebe, ne ugrožavajući prirodne sisteme i životnu sredinu, čime se osigurava dugoročno postojanje ljudskog društva i njegovog okruženja. Koncept održivog razvoja predstavlja novu strategiju i filozofiju društvenog razvoja

Održivi razvoj se najčešće dovodi u vezu sa zaštitom životne sredine, odnosno nastojanjem da se zabrinutost za opstanak živog sveta na planeti Zemlji poveže sa očuvanjem prirodnih resursa i brojnim ekološkim izazovima koji stoje pred svakim društvom, državom i čovečanstvom u celini.

Aktuelnosti samog pojma doprinosi ugroženost životne sredine, koja se ogleda u ekološkim izazovima i problemima kao što su: globalno zagrevanje, smanjivanje ozonskog omotača, „efekat staklene bašte“, nestanak šuma, pretvaranje plodnog zemljišta u pustinje, pojava kiselih kiša, izumiranje životinjskih i biljnih vrsta.

Koncept održivog razvoja bio je i ostaje podložan kritici, uključujući i pitanje šta treba održati u održivom razvoju. Tvrdi se da ne postoji održivo korišćenje neobnovljivog resursa, jer će svaka pozitivna stopa eksploatacije na kraju dovesti do iscrpljivanja zemaljskih konačnih zaliha;[1]:13 ta perspektiva čini industrijsku revoluciju u celini neodrživom.[2]:20f[3]:61–67[4]:22f Takođe se tvrdi da je značenje koncepta oportunistički razvučeno od „upravljanja konzervacijom” do „ekonomskog razvoja”, i da Brundtlandov izveštaj nije promovisao ništa osim poslovanja kao uobičajene strategije za svetski razvoj, sa dvosmislenim i nebitnim konceptom priloženim kao sloganom za odnose s javnošću.[5]:48–54[6]:94–99

Definicije održivog razvoja[uredi | uredi izvor]

Ne postoji jedinstvena i opšteprihvaćena definicija pojma održivog razvoja.

Najčešće se navodi definicija održivog razvoja koju je 1987. godine dala Svetska komisija za okruženje i razvoj pri Ujedinjenim nacijama (tzv. Bruntland komisija) u svom izveštaju pod nazivom Naša zajednička budućnost. Definicija glasi:

Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, ne dovodeći u pitanje sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.[7]

Održivi razvoj podrazumeva ravnotežu između potrošnje resursa i sposobnosti obnavljanja prirodnih sistema.

Jedna sveobuhvatna definicija održivog razvoja glasi: održivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života.[8]

Dimenzije održivog razvoja[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno je stanovište da se koncept održivog razvoja može razložiti u tri osnovne dimenzije: ekološka, ekonomska i socijalna održivost. Postoje predlozi da se kultura uvrsti kao četvrta dimenzija održivosti.[9] Prema drugim izvorima, četvrta dimenzija je institucionalna,[10] pri čemu se ima u vidu princip dobrog upravljanja.

Ciljevi održivog razvoja[uredi | uredi izvor]

Ciljevi održivog razvoja poznati su još kao globalni ciljevi. To je univerzalni poziv na delovanje da se iskoreni siromaštvo, zaštiti životna sredina i obezbedi mir i prosperitet za sve.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Turner, R. Kerry (1988). „Sustainability, Resource Conservation and Pollution Control: An Overview”. Ur.: Turner, R. Kerry. Sustainable Environmental Management. London: Belhaven Press. 
  2. ^ Georgescu-Roegen, Nicholas (1971). The Entropy Law and the Economic Process (Full book accessible at Scribd). Cambridge: Harvard University Press. ISBN 978-0674257801. 
  3. ^ Rifkin, Jeremy (1980). Entropy: A New World View. (PDF contains only the title and contents pages of the book). New York: The Viking Press. ISBN 978-0670297177. 
  4. ^ Daly, Herman E. (1992). Steady-state economics (2nd izd.). London: Earthscan Publications. 
  5. ^ O'Riordan, Timothy (1993). „The Politics of Sustainability”. Ur.: Turner, R. Kerry. Sustainable Environmental Economics and Management: Principles and Practice. London: Belhaven Press. 
  6. ^ Perez-Carmona, Alexander (2013). „Growth: A Discussion of the Margins of Economic and Ecological Thought” (Article accessible at SlideShare). Ur.: Meuleman, Louis. Transgovernance. Advancing Sustainability Governance. Heidelberg: Springer. str. 83—161. ISBN 9783642280085. doi:10.1007/978-3-642-28009-2_3. 
  7. ^ World Commission on Environment and Development. 1987. Our Common Future, Oxford University Press [1]
  8. ^ Centar za demokratsku tranziciju [2]
  9. ^ United Cities and Local Governments, "Culture: Fourth Pillar of Sustainable Development".
  10. ^ United Nations Commission on Sustainable Development. Report on the Third Session (11-28 April 1995.) Economic and Social Council. Official Records, 1995. Supplement No.12. E/1995/32 E/CN.17/1995/36. United Nations, New York, 1995
  11. ^ „Ciljevi održivog razvoja”. UNDP. Arhivirano iz originala 06. 06. 2020. g. Pristupljeno 10. 6. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]