Pakovraće

Koordinate: 43° 53′ 24″ S; 20° 15′ 14″ I / 43.89° S; 20.253833° I / 43.89; 20.253833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pakovraće
Manastir Vavedenje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaČačak
Stanovništvo
 — 2011.Pad 479
Geografske karakteristike
Koordinate43° 53′ 24″ S; 20° 15′ 14″ I / 43.89° S; 20.253833° I / 43.89; 20.253833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina379 m
Pakovraće na karti Srbije
Pakovraće
Pakovraće
Pakovraće na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaČA

Pakovraće je naselje u Srbiji u opštini Čačak u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 479 stanovnika.

Ovde se nalaze Metoh manastira Sretenje i Zapis hrast kod škole (Pakovraće).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kroz Pakovraće prolazi magistralni put Čačak -Užice, kao i regionalni put prema Lučanima. Na severu, naselje se prostire do desne obale Zapadne Morave, na jugu do planine Jelice i padina planine Ovčar (odnosno do dragačevskih sela Rtara i Dučalovića), na istoku do sela Riđage, na zapadu do Međuvršja.

Pakovraće ima dugu tradiciju uzgajanja vinove loze, pre svega na brdu Ovčarić. Vinogradi u Pakovraću se pominju i u narodnoj epskoj pesmiBan Milutin i Duka Hercegovac”. Ovde se navodi samo nekoliko stihova iz pomenute narodne pesme:

„Kopaj mene devet vinograda
U Banjici i u Atenici,
U Loznici i u Pakovraću.”[1]

Sveštenik Stevan Mijušković je 1937/38. napravio malu hidrocentralu koja je pokretala malu strugaru i osvetljavala crkveno dvorište i njegov stan.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Pakovraće živi 408 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,3 godina (42,8 kod muškaraca i 47,7 kod žena). U naselju ima 169 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,75.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 476
1953. 475
1961. 450
1971. 421
1981. 464
1991. 459 457
2002. 483 517
2011. 479
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
470 97,30%
Crnogorci
  
2 0,41%
Česi
  
1 0,20%
Hrvati
  
1 0,20%
Jugosloveni
  
1 0,20%
nepoznato
  
8 1,65%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vino jeličko, kilo veličko („Politika”, 12. novembar 2017)
  2. ^ "Politika", 18. feb. 1938
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]