Pelješki most

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pelješki most
Pelješki most
Koordinate42° 55′ 20″ N 17° 31′ 37″ E / 42.92222° S; 17.52694° I / 42.92222; 17.52694
MestoHrvatska
Vrstaviseći most
Karakteristike
Dužina2.404
Širina21
Visina55
Istorija
IzvođačViadukt, Konstruktor, Hidroelektra
Izgradnja23. april 2018 — 27. januar 2022
Pušten u rad26. jul 2022

Pelješki most (u pojedinim izvorima na srpskom jeziku takođe i Pelješački most,[1][2] je most u Hrvatskoj koji povezuje poluostrvo Pelješac sa hrvatskim kopnom, prelazeći preko Malostonskog zaliva, koji razdvaja ovo dvoje.

Budući da je hrvatsko kopno presječeno malim pojasom obale oko grada Neuma koji je dio Bosne i Hercegovine (formalno jedini izlaz BiH na more), most povezuje najjužniji dio Dalmacije sa ostatkom Hrvatske.

27. jula 2021. je završen - spajanje dva dela mosta, a 26. jula 2022. je otvoren i pušten u promet.[3] Prvih godina se neće naplaćivati mostarina.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Pelješki most će biti 2 404 metra dugačak, 55 metara visok viseći most sa glavnim rasponom od 568 metara. Širina mosta će biti 21 metar, dovoljno da primi 4 saobraćajne trake. Raspon mosta će biti drugi po veličini viseći most u Evropi. Cijeli most će biti 18. najduži u Evropi.

Osim izgradnje mosta, prilazne saobraćajnice sa obe strane su u izgradnji, uključujući i dva tunela na Pelješcu (jedan 2 170 metara, a drugi 450 metara dug), kao i dva manja mosta na poluostrvu (jedan 500 metara, a drugi 50 metara dug).

Još uvijek nije najavljeno da li će most biti dio auto-puta A1 koji povezuje Zagreb i Račvu. Trenutno, na putu iz Ploča, preko mosta u pravcu Dubrovnika planirano je da budu 4 saobraćajne trake na auto-putu. Međutim, put od Dubrovnika do Debelog Brijega (granica sa Crnom Gorom) nije još striktno definisan.

Priprema[uredi | uredi izvor]

Hrvatski ministar infrastrukture Božidar Kalmeta rekao je u maju 2007. da pripreme za gradnju mosta idu prema planu, i da je početni tender u pripremi. Kalmeta je dodao da pitanje kada će radovi početi zavisi od toga da li će konstruktor biti izabran u prvom krugu.[4]

11. juna 2007. Hrvatske ceste su najavile javni tender za izgradnju mosta. 28. avgusta objavljen je spisak kandidata:

Kalmeta je potvrdio da gradnja počinje na jesen 2007. Izvođač je dužan da završi projekat u četiri godine. Troškovi izgradnje procijenjeni su na 1,9 milijardi kuna, oko 260 miliona evra.[5] Kalmetine procjene krajem avgusta da će troškovi izgradnje biti „ispod 300 miliona evra“ su se pokazale tačnim.

Izgradnja će se finansirati iz Hrvatskih cesta i kredita evropskih razvojnih banaka.[5]

14. septembra 2007. Ministarstvo infrastrukture je najavilo da je konzorcijum Konstruktor-Viadukt-Hidroelektra pobijedio na tenderu i da će potpisati ugovor vrijedan 1 945 388 829, 86 kuna, ili oko 265 miliona evra u to vrijeme.

Gradnja[uredi | uredi izvor]

Lokacija predviđenog mosta

Građevinski radovi na projektu Pelješac su počeli u novembru 2005. Prilazne saobraćajnice su se počele graditi 24. oktobra 2007. Radovi na moru su počeli u jesen 2008.

U julu 2007. hrvatska vlada sa premijerkom Jadrankom Kosor je najavila da će kao dio napora da se troškovi smanje za vrijeme ekonomske krize izgradnja mosta ka Pelješcu ići sporije nego što je to prvobitno planirano. U novembru 2009. Kalmeta je najavio 2015. kao godinu završetka radova. Budžet za 2010. i putograditeljski program ukazuju na to da će do kraja 2012. biti uloženo samo 433,5 miliona kuna ili 60 miliona evra, što je manje od četvrtine ukupnog.[6]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Ideja da veliki most poveže Pelješac sa kopnom je izazvao zabrinutost među ekološkim aktivistima u Hrvatskoj koji su se tome protivili jer su moguće štete na morskom životu u zalivu Mali Ston kao i na marikulturi.[7] Ovi rizici i zabrinutosti su eksplicitno upućeni konstruktorima u preliminarnim studijama.[8]

Ideji se takođe protivi i nekoliko ekonomskih razloga – da li će most biti previše skup ako bude izgrađen u skladu sa ekološkim zahtjevima, da li ga je bolje zamijeniti podvodnim tunelom...[9]

Izgradnju mosta takođe koče i problemi sa Bosnom i Hercegovinom. Bosansko-hercegovačka strana se protivi izgradnji mosta koji je prvobitno trebalo da bude visok 35 metara jer bi to spriječilo ulazak većih brodova u Neum. Iako luka Neum trenutno ne može da se koristi za komercijalni saobraćaj, bh. političari su izjavili da će nova luka u budućnosti biti izgrađena i da izgradnja mosta šteti toj ambiciji.

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader bio je uporan sa idejom o mostu, zadovoljavajući bh. stranu promjenom dizajna mosta na trenutne planove. Dvije strane su se složile da gradnja počne početkom decembra 2006.[10] U junu 2007. nakon što je tender objavljen mediji su izvijestili obnavljanje protivljenja iz Državne granične komisije BiH. Bosna i Hercegovina je izjavila da će tužiti Hrvatsku ako most bude izgrađen unilateralno.[11]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Hrvatska, spojen Pelješački most”. www.rts.rs. Pristupljeno 2022-08-03. 
  2. ^ „UOČI OTVARANJA PELJEŠAČKOG MOSTA Ovaj veliki infrastrukturni objekat drastično će promeniti život lokalnog stanovništva i okoline”. BizPortal.rs (na jeziku: srpski). 2022-06-20. Pristupljeno 2022-08-03. 
  3. ^ „Tek kad vidite ovaj video shvatićete kakvo su čudo Hrvati napravili na Pelješcu”. Nova S. Pristupljeno 26. 07. 2022. 
  4. ^ „Kalmeta and Ljubic on Croatia's plan to build Peljesac bridge”. Croatian Ministry of Sea, Tourism, Transport and Development. Arhivirano iz originala 12. 06. 2007. g. Pristupljeno 25. 09. 2010. 
  5. ^ a b Slobodna Dalmacija (12. 6. 2007). „Kalmeta: Bridge to Peljesac in 2011”. Limun.hr. Arhivirano iz originala 07. 02. 2012. g. Pristupljeno 14. 5. 2010. 
  6. ^ „Kapitalni državni projekt čekat će izlazak iz recesije - Konzerviranje radova - Pelješki most ‘tanak’ za 1,6 milijarda kuna”. Slobodna Dalmacija (na jeziku: hrvatskom). 18. 12. 2009. 
  7. ^ „Interview with professor Jure Radnić, head of the Department of Bridges, Faculty of Construction, University of Split”. Nacional no. 591 (na jeziku: hrvatskom). 13. 3. 2007. Arhivirano iz originala 09. 07. 2012. g. Pristupljeno 14. 5. 2010. 
  8. ^ Institut IGH. „The Summary Study on the Pelješac Bridge” (PDF). Croatian Ministry of Nature Preservation. Arhivirano iz originala (PDF) 30. 08. 2017. g. Pristupljeno 25. 09. 2010. „'Iz, u SUO, opisanih hidrogeoloških značajki područja istraživanja uočljivo je da se s pristupnih cesta, a i s Mosta kopno - Pelješac ne smije dopustiti direktan upoj voda u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja.'” 
  9. ^ „The Peljesac Bridge would be much better off as a Tunnel”. KorčulaInfo.com. 12. 12. 2006. Arhivirano iz originala 19. 04. 2010. g. Pristupljeno 14. 5. 2010. „According to article published in Slobodna Dalmacija [...] prof. dr. sc. Jure Radnić, the head of Bridge and Concrete Department of Faculty of Civil Engineering from Split, Croatia [...] told them that much better and cheaper way to solve the problem of connecting Croatian territories, would be a TUNNEL (!)” 
  10. ^ „BiH, Croatia seek agreement on proposed bridge”. Southeast European Times. 11. 4. 2007. Pristupljeno 14. 5. 2010. 
  11. ^ „Bosnia vexed by Croatian bridge”. BBC. 25. 10. 2007. Pristupljeno 14. 5. 2010. 
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Пељешки_мост&oldid=27516433”