Planina Sulejman

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Planina Sulejman
Svetska baština Uneska
Zvanično imeSveta planina Sulejman
Mesto, Kirgistan Uredi na Vikipodacima
Koordinate40° 31′ 46″ S; 72° 47′ 00″ I / 40.5294° S; 72.7833° I / 40.5294; 72.7833
Površina112, 4.788 ha (12.100.000, 515.400.000 sq ft)
KriterijumKulturno dobro: iii, vi
Upis2009. (33. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1230

Planina Sulejman, poznata i kao Sulejmanov presto (Tahti Sulejman[1]), je jedina Svetska baština u Kirgistanu. Sulejmanova planina je navodno mesto gde je sahranjen Sulejman; što je muslimanski naziv za kralja Solomona, koji se u islamu smatra za velikog i značajnog proroka. Nalazi se iznad grada Oša i Ferganske doline, i nekad je bila glavnim pred-muslimanskim i muslimanskim svetištem srednje Azije na raskršću puteva svile. Njene krečnjačke stene, oblikovane erozijom vetra, se strmo uzdižu iznad ravnice Fergana koja je okružuje; u dnu ima razmeru 1140 x 560 metara i deo je masiva Tjen Šan.

Baburova kuća na "Sulejmanovom prestu"

Na njenih pet vrhova nalaze se brojna drevna sveta mesta (njih 17) i pećine s praistorijskim petroglifima (101 lokalitet), ali i dve džamije. Njena sveta mesta su navodno davala blagoslov dugovečnosti i lečila glavobolje, krstobolje i neplodnost. Naime, prema lokalnom verovanju žene koje se popnu na njegov vrh i otpužu trbuhom preko otvora na svetoj steni, će roditi zdravu decu. Grmlje i drveće na planini je ispunjeno brojnim "molitvenim zastavicama", tj. malim zavetnim komadima tkanina koje se ostavljaju pri molitvi. Ona je "najbolji primer svete planine u Srednjoj Aziji koja se poštuje nekoliko hiljada godina", zbog čega je upisana na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji 2009. godine.

Ovaj lokalitet je još uvek važno mesto hodočašća za lokalne muslimane, zbog čega su izgrađene staze koje vode na najviši vrh gde se nalazi malena džamija koju je izvorno izgradio Bobur 1510. godine, a obnovljena je 1991, nakon što je dignuta u vazduh 1963. godine. Tu se nalazi i Džamija ravata Abdulahana, takođe iz 16. veka koja je nedavno obnovljena, a na istočnom brdu se nalaze srednjovekovne kupke (11.-14. v.). Tokom sovjetske vlasti na planini je u živoj steni izdubljen muzej u kojem su izloženi praistorijski arheološki nalazi s ovog područja. Blaža padina Sulejmanove planine je okružena grobljima. Danas je popularna turistička atrakcija i zbog toga što pruža izvanredan pogled na okolinu.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Iako postoji istoimeno i poznatije mesto u Iranu, Taht-e Sulejman