Popeja Sabina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Popeja Sabina
Statua Popeje Sabine, arheološki muzej u Olimpiji, Grčka
Lični podaci
Datum rođenja30. n. e.
Mesto rođenjaPompeja, Rimsko carstvo
Datum smrti65. n. e. (34/5 god.)
Mesto smrtiRim, Rimsko carstvo
GrobAvgustov mauzolej
Porodica
SupružnikNeron
RoditeljiTit Olije
Popeja Sabina Starija
DinastijaJulijevci-klaudijevci
Rimska carica
Period62. — 65.
PrethodnikKlaudija Oktavija
NaslednikStatilija Mesalina

Popeja Sabina, poznata i kao Popeja Sabina Mlađa, a posle 63. i kao Popeja Sabina Avgusta, bila je rimska carica, odnosno supruga cara Nerona. Antički je izvori opisuju kao ženu koju je krasila izuzetna lepota, ali i beskrupuloznost zahvaljujući kojoj nije prezala ni od čega da bi došla na vlast.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Većina današnjih istoričara veruje da se rodila u Pompejima, odnosno da joj porodica bila najverovatniji vlasnik Kuće Menandra. Otac joj je bio Tit Olija (? - 31), kvestor u doba cara Tiberija koji je pao u nemilost zbog prijateljstva sa Sejane. Majka, danas poznata kao Popeja Sabina Starija (? - 47) pogubljena je zbog spletki carice Mesaline koja ju je lažno optužila za preljubu sa bivšim konzulom decime Valerijem Azijatikom. Tacit tvrdi da joj je majka bila "izuzetno lepa" i "naočita". Njen očuh, Publije Kornelije Scipion Lentul, bio je bivši konzul, a početkom Neronove vladavine je služio kao senator.

Popeja se prvi put udala kao četrnaestogodišnja devojčica godine 44. Muž joj je bio Rufrije Krispin, komandant Pretorijanske garde u prvim godinama vladavine cara Klaudija. Godine 51. je, na podsticaj Agripine smenjen i na njegovo mesto postavljen Sekst Afranije Bur. Sa Rufrijem je Popeja imala sina - takođe nazvanog Rufrije - koji se utopio kao dete. Muž joj je kasnije pogubljen u doba Neronove vladavine.

Drugi Popejin muž bio je Marko Salvija Oton, dobar Neronov prijatelj. Oko godine 58. ili 59. u nju se zagledao Neron te naredio Otonu da ode u Luzitaniju kao guverner. Popeja se potom razvela od Otona i postala Neronova ljubavnica.

Tacit tvrdi da je upravo Popeja bila glavni podstrekač da likvidira svoju majku Agripinu, a prema čemu su moderni istoričari skeptični, smatrajući kako je povod dala sama carica-majka planirajući puč i dovođenje Rubelija Plauta na presto. Tri godine kasnije, prema Tacitovim navodima, upravo je Popeja nagovorila Nerona da se razvede od svoje supruge Klaudije Oktavije, te je progna i pogubi. Kada se to dogodilo 62. godine, Popeja je već bila trudna. Neron se za nju venčao, te mu je 21. januara 63. godine rodila ćerku po imenu Klaudija Avgusta, ali koja je umrla četiri meseca kasnije.

Većina antičkih izvora Popeju opisuje kao razvratnicu i biseksualku. Prema Kasiju Dionu se volela svakog dana kupati u magarećem mleku kako bi očuvala svoju lepotu. Jedini koji takvom opisu protivreči je Flavije Josip, koji je opisuje kao izuzuzetno pobožnu ženu, koja je Nerona nastojala podstaći da bude milosrdan prema svojim podanicima, pogotovo kada su u pitanju bili Jevreji. Godine 65. Popeja je umrla, pri čemu Tacit, Svetonije i Kasije Dion tvrde kako ju je Neron udario u stomak za vreme svađe, a od čega se smrtno razbolela. Moderni istoričari, pak, smatraju verovatnijim da je preminula od posledica spontanog pobačaja.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Tacit, Anali xiii.45–46, xiv.63–64, xvi.6
  • Gaj Svetonije Trankvil, Neronov život
  • Kasije Dion, Rimska istorija LXII.11–13, LXII.27, LXIII.9, LXIII.11, LXIII.13